Veliko razvodno gorje (Great Dividing Range [grẹit divại'diŋ rẹin]), glavni planinski sustav u Australiji. Pruža se u duljini od približno 4000 km duž istočne obale, od poluotoka Cape Yorka na sjeveru do Bassova prolaza na jugu (gorje na Tasmaniji nastavak je toga sustava). Naziva se i Australski Kordiljeri. Građeno je od gornjopaleozojskih, mezozojskih i tercijarnih stijena. Sastoji se od više odvojenih gorskih skupina sastavljenih od ravnjaka i planina koje su niže u sjevernom dijelu. Obuhvaća i Australske Alpe na krajnjem jugoistoku kontinenta s 2228 m (prije 2229 m) visokim vrhuncem Mount Kosciuszko (prije Mount Kosciusko; najviši vrh kontinenta). Na geografskoj širini od približno 25°S gorje je široko do 650 km. Izvorišno je područje velikih vodenih tokova Murraya i Darlinga; rijeke koje pripadaju slijevu Koraljnog i Tasmanova mora kratka su toka, naglog pada i obiluju vodom (Burdekin, Fitzroy, Hunter). Iskorištavaju se za natapanje i proizvodnju električne energije. Biljni pokrov razvijeniji je na vlažnijoj primorskoj strani (1000 do 2000 mm oborina godišnje); na zapadnoj padini prevladava kserofitna vegetacija savana i stepa. Ležišta nafte i prirodnoga plina (Alton, Roma), boksita, rude bakra (Mount Isa, Mount Morgan), cinka, olova, srebra, zlata i kositra; najveća australska ležišta kamenog ugljena (okolica Newcastlea, Ipswicha i Wollongonga). Na nižim ravnjacima razvijena je poljoprivreda; šumarstvo. Turizam. Međuplaninskim udolinama i prijevojima prolaze mnoge prometnice.
