struka(e): |
ilustracija
NAZARET, pogled na crkvu Navještenja

Nazaret (hebrejski Nazerat, arapski Al-Nasira, aramejski Nacerét, grčki Ναζαρέϑ, Nazaréth), grad i upravno središte okruga Hazafon u sjevernom Izraelu, oko 30 km jugoistočno od Haife; 74 363 st. (2012). Najveći je arapski grad u zemlji; židovsko predgrađe Nazerat Illit (Gornji Nazaret; 40 460 st., 2012) nalazi se na brežuljcima istočno od grada, a izgrađeno je 1957. Tekstilna, prehrambena i vojna industrija (proizvodnja oružja). Turističko središte s crkvom Navještenja, najvećom na Bliskom istoku. – Biblijski grad u kojem su, prema predaji, živjeli roditelji Isusa Krista i u kojem je Krist proveo mladost. U srednjem je vijeku isprva bio pod bizantskom vlašću, od 638. njime su vladali Arapi, a 1099. opustošili su ga križari. Mamelučki sultan Saladin zauzeo ga je 1187. te je za odmazdu pobio ili uhitio stanovništvo i obeščastio kršćanska sveta mjesta. Godine 1229. dobio ga je mirovnim sporazumom rimsko-njemački car Fridrik II., a 1263. potpuno ga je opustošio sultan Baibars I. Godine 1517. pao je u ruke Osmanlijama. Godine 1730. u Nazaretu je podignuta franjevačka crkva (proširena 1877), koja je u XX. st. bila srušena, a na njezinu mjestu izgrađena nova crkva Navještenja. Za I. svjetskog rata u Nazaretu je bio glavni stožer tursko-njemačke vojske, a Britanci su ga zauzeli 1918. Nakon uspostave nezavisne države Izrael (1948) Nazaret je postao važno gospodarsko i kulturno središte Galileje.

Citiranje:

Nazaret. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/nazaret>.