STRUKE:

mliječna kiselina

mliječna kiselina, 2-hidroksipropionska kiselina, CH3CH(OH)COOH. U svojoj molekuli sadrži jedan asimetrični ugljikov atom pa se pojavljuje u dvjema optički aktivnim modifikacijama (d-mliječna kiselina i l-mliječna kiselina) te kao njihova racemična, optički neaktivna smjesa (dl-mliječna kiselina). Tvori bezbojne kristale koji se tale na 25 do 26 °C (d-mliječna kiselina i l-mliječna kiselina), odnosno na 18 °C (dl-mliječna kiselina), pa prelaze u bezbojnu sirupastu higroskopnu tekućinu, vrlo lako topljivu u vodi i alkoholu, teško topljivu u eteru. l-mliječna kiselina stvara se raspadanjem glikogena u mišićima koji su pod opterećenjem i uzrok je njihova umora. d-mliječna kiselina nastaje vrenjem iz šećera i drugih ugljikohidrata djelovanjem anaerobnih bakterija, pa se zato nalazi u kiselome mlijeku, kiselom zelju, siru, siliranom krmivu itd. Mliječna kiselina industrijski se proizvodi fermentacijom šećera iz škroba, melase ili sulfitne lužine, a sintetski reakcijom cijanovodične kiseline i acetaldehida, uz kiselinski nitril kao međuproizvod. Rabi se umjesto limunske i vinske kiseline u proizvodnji bezalkoholnih pića, kiselih bombona, u medicini, tekstilnoj i kožnoj industriji, industriji vrenja i dr. I mnoge soli i esteri mliječne kiseline (laktati) važni su u tehnici i medicini. Tako su npr. natrijev laktat i kalijev laktat nadomjestci za glicerol, magnezijev laktat blagi je laksativ, etil-laktat hipnotik je i sedativ, a u tehnici služi kao otapalo, titanijev laktat služi za močenje kože itd.

Citiranje:
mliječna kiselina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 17. 10. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41366>.