Missouri [mizu'ri], savezna država u srednjem dijelu SAD-a; obuhvaća 180 530 km² s 5 988 927 st. (2010). Pretežito nizinski kraj u porječju Missourija i Mississippija; na sjeveru obuhvaća područje prerija, na jugu brežuljkasto područje s ravnjakom Ozark (do 540 m), a na jugozapadu dio Velikih nizina. Glavni je grad Jefferson City; ostali su značajni gradovi: Saint Louis, Kansas City, Saint Joseph i Springfield. Sjeverno nizinsko područje intenzivno je obrađeno (sastavni dio Corn Belta). Najviše se uzgaja kukuruz, zatim pšenica, zob, soja, krumpir, duhan i pamuk (osobito na jugoistoku, u naplavnom području Mississippija). U stočarstvu (goveda, svinje; na području Ozarka ovce) Missouri je među vodećim državama u SAD-u. U proizvodnji olova prva je država u SAD-u (oko 90% nacionalne proizvodnje). U jakoj industrijskoj proizvodnji ističu se aeronautička, automobilska, strojograđevna, kemijska i prehrambena (preradba mesa, proizvodnja pića) industrija; tiskarstvo. Glavna su industrijska središta Saint Louis i Kansas City. U prometu veliku važnost ima plovidba rijekama Missouri i Mississippi. Glavne su zračne luke Saint Louis i Kansas City. – Ušće rijeke Missouri prvi su otkrili Francuzi J. Marquette (1673) i Louis Jolliet (1683), koji su o svojim istraživanjima ostavili i prve pisane izvještaje. Najbrojnije indijansko pleme bili su Siouxi. U njih su se ubrajali i Missouri, po kojima je država i dobila ime. Važna su bila i plemena Osage, Iowa i, posebno, skupina Indijanaca Algonkin sa svojim plemenima Sac, Fox i Illinois. Putujući Mississippijem, R. R. C. de La Salle prešao je 1682. ušće Missourija i proglasio francuskim posjedom cijelu dolinu Mississippija. Prvu katoličku misiju, blizu današnjega St. Louisa, podignuli su 1700. isusovci. Prodor Francuza ubrzalo je otkriće olovne rudače 1715. Pol. XVIII. st. izgrađena su i prva stalna naselja bijelaca – Ste Geneviève (1735) i St. Louis (1764). Jak utjecaj francuske kulture sačuvao se i nakon 1763., kada je Francuska morala Španjolskoj prepustiti sve svoje zemlje zapadno od Mississippija. Međutim, Španjolska je 1800. tajnim ugovorom vratila Francuskoj cijelu pokrajinu Louisianu, koju je Napoleon već 1803. prodao Sjedinjenim Američkim Državama za 15 mil. dolara. Tako je Missouri dospio u posjed SAD-a. Prvu veću ekspediciju u novostečene zemlje organizirali su 1805–06. M. Lewis i W. Clark. Tijekom XVIII. i poč. XIX. st. u Missouri su došla indijanska plemena Shawnee, Delaware i Cherokee, koja su potisnuli bijelci s njihovih područja na istoku. Uspostava samostalne države započela je 1812., kada je organiziran Teritorij Missouri. Velike političke raspre, pa i mnogobrojne oružane sukobe između abolicionista i pristaša ropstva, potaknuo je zahtjev Missourija da bude primljen u Uniju kao država s legaliziranim držanjem robova. Problem je riješen 1820. tzv. Missourskim kompromisom (engl. Missouri Compromise). Za razliku od Mainea (do tada dijela Massachusettsa), kada je 1820. ušao u Uniju kao savezna država koja ne priznaje ropstvo, Missouri je 1821. postao savezna država (24. po redu ulaska) s ozakonjenim robovlasničkim sustavom. Time je u Senatu bila osigurana ravnoteža između sjevernih i južnih država. Ropstvo je bilo zabranjeno na cjelokupnome području sjeverno od 36° 30′ sjeverne širine (što je najjužnija točka Missourija), no ta je barijera ukinuta zakonom iz 1854 (Kansas-Nebraska Bill). Pokušaji robovlasničke aristokracije Missourija da i u Kansasu uspostavi sličan društveni sustav izazvali su stalne oružane sukobe u pograničnim zonama obiju država. Za Američkoga građanskog rata (1861–65), unatoč svojim antiabolicionističkim simpatijama, Missouri je ostao uz Uniju. Ipak se velik broj njegovih stanovnika borio u vojsci Konfederativnih Američkih Država, s kojom je, već na početku rata, kod Wilson’s Creeka 10. VIII. 1861., izvojevao i prvu veću pobjedu. No daljnji nastavak rata i stalna ratna razaranja tijekom mnogih bitaka koje su se vodile na tlu Missourija, potpuno su uništili njegovu poljoprivredu. Uglavnom su stradale goleme plantaže pamuka, koje više nikada nisu bile obnovljene u prijašnjem opsegu.
