Metge [mε'ə], Bernat, španjolski pisac katalonskoga jezičnog izraza (Barcelona, ? 1345 – Barcelona, ? 1413). Pjesnik i prozaik. Sva djela napisao je u zatvoru, gdje je iz nerazjašnjenih razloga povremeno boravio od 1381. do 1398., premda je bio blizak kraljevskoj obitelji, vodećim umovima svojega doba te jedno vrijeme i kraljev tajnik. Slavan je po djelu San (Lo Somni, 1398), zamišljenu kao apologija vlastitih stajališta i djela, sastavljenu od 4 dijaloga: o besmrtnosti duše, o glasovitim ženama, o antičkim grčkim mitovima i pričama te o ondašnjim društvenim pojavama, a pod jakim utjecajem Petrarce, Boccaccia i sv. Tome. Ostala djela: alegorijska poema Knjiga o sudbini i mudrosti (Llibre de Fortuna e Prudencia, 1381), Priča o Valteru i Kresidi /Grizeldi/ (Historia de Valter e Griselda, 1381), prijevod prema Petrarkinoj latinskoj verziji Boccacciove priče, te Lijek protiv svakog zla (La medecina apropriada a tot mal, 1396), knjiga o navodno korisnim receptima nastala za zatvorsku razbibrigu.