Aron [aʀ'], Raymond, francuski sociolog, filozof i politički teoretičar (Pariz, 14. III. 1905 – Pariz, 17. X. 1983). Studirao na L’École normale supérieure 1924–28., a potom, 1930–33., boravio u Njemačkoj, gdje je upoznao duhovno stanje i izbliza pratio prodor nacizma. Odraz su toga vremena prva dva djela: Uvod u filozofiju povijesti (Introduction à la philosophie de l’histoire, 1938) i Ogled o teoriji povijesti u suvremenoj Njemačkoj. Kritička filozofija povijesti (Essai sur la théorie de l’histoire dans l’Allemagne contemporaine. La Philosophie critique de l’histoire, 1938). God. 1940. odazvao se de Gaullevu pozivu i otišao u London, gdje je uređivao La France libre. Nakon rata nastavio je svoja teorijska istraživanja i novinarsko-publicističku djelatnost (Combat, Le Figaro, L’Express). Pripadao je naraštaju francuskih intelektualaca koji su u svojim djelima analizirali prijelomna društvena, politička i kulturna gibanja XX. st.: razdoblje između dvaju svjetskih ratova, nastanak totalitarnih ideologija, II. svjetski rat, blokovsku podjelu svijeta i oblikovanje postindustrijskih društva. U djelima Opijum intelektualaca (L’Opium des intellectuels, 1955) i Imaginarni marksizmi (Marxismes imaginaires, 1970) iznosio svoje kritičke sudove o marksizmu i ljevici, kako onoj doktrinarnoj tako i onoj okupljenoj oko J.-P. Sartrea. Okrenuo se liberalnoj tradiciji, reafirmirao je političku misao A. de Tocquevillea i intenzivno se bavio problemom demokracije, što je osobito izraženo u djelima: Ogled o slobodama (Essai sur les libertés, 1965), Demokracija i totalitarizam (Démocratie et totalitarisme, 1966) i Deziluzije napretka (Les Désillusions du progrès, 1969). Strukturalne promjene u visokorazvijenim društvima analizirao je u djelima: Osamnaest lekcija o industrijskom društvu (Dix-huit leçons sur la société industrielle, 1963), Klasna borba (La Lutte des classes, 1964), Tri ogleda o industrijskom dobu (Trois essais sur l’âge industriel, 1966). Trajno je zaokupljen problemom rata i mira, čemu je posvetio djela: Mir i rat među nacijama (Paix et guerre entre les nations, 1961), Veliki prijepor. Uvod u atomsku strategiju (Le Grand débat. Introduction à la stratégie atomique, 1963), Promišljati rat. Clausewitz (Penser la guerre. Clausewitz, 1976). Kao profesor na Sorbonnei, Collège de France, École nationale d’administration i Institut d’études politiques napisao je djela o razvoju sociološke misli: Suvremena njemačka sociologija (La Sociologie allemande contemporaine, 1965), Etape sociološke misli (Les Étapes de la pensée sociologique, 1967). Zbog istodobnoga znanstvenog i publicističkog djelovanja Aron je nazvan »angažiranim promatračem«.
