Malinska, naselje i ljetovalište na sjeverozapadnoj obali (Riječki zaljev) otoka Krka; 816 st. (2021). Središte je Dubašnice, kraja koji čini dvadesetak okolnih sela i zaselaka. Turizam (hotelsko naselje Haludovo, izgrađeno 1970–71., u pripremi je obnova). Župna crkva Majke Božje od Karmela (XVII. st.; selo Bogovići), ruševine crkve sv. Apolinara u Polju (spominje se u XII. st.). Krčki festival narodnih pjesama i plesova. Meteorološka postaja. – Nastala je nakon naseljivanja vlaških obitelji što ga je 1451–60. provodio krčki knez Ivan VII. Frankapan. Selo Malinska prvi se put spominje u XV. st. kada je izgrađen mlin (čakavski: malin) po kojem je naselje dobilo ime. U drugoj polovici XV. st. vjersko središte cijele Dubašnice bila je crkva sv. Marije Magdalene u Portu (uz koju je 1480. bio izgrađen glagoljaški samostan). Župno središte premješteno je oko 1500. u obnovljenu i proširenu crkvu sv. Apolinara (XII. st.) smještenu kraj sela Bogovića (danas je povezano s Malinskom). Od XVI. st. u Malinskoj se zbog pogodna geografskog položaja počela razvijati luka. Potkraj XVIII. st. izgrađena je cesta kojom se prevozilo drvo, ulje te ostale poljoprivredne i stočarske proizvode iz unutrašnjosti otoka do luke. Potpadanjem pod austrijsku vlast dodatno se povećala prometno-trgovačka važnost Malinske. Od 1880. u njezinu su luku počeli pristajati prvi parobrodi, što je dovelo do razvoja brodarstva i turizma, isprva lovnog, a potom i zdravstvenoga. U XX. st. zbog litoralizacije stanovništva i turizma broj stanovnika postupno je rastao (od 103 st. 1857. god. na 392 st. 1971. i 999 st. 1991. god.).
