struka(e): |
ilustracija
MADRID, kraljevska palača
ilustracija
MADRID, plan grada

Madrid [maδri'δ], glavni grad Španjolske i središte istoimene autonomne zajednice (Comunidad de Madrid); 3 141 991 st. (2015). Najviša prijestolnica u Europi (leži na visini od 580 m do 699 m), smještena gotovo u središtu države, uz lijevu obalu rijeke Manzanares i na obroncima gorja Sierra del Guadarrama. Ubraja se u najveće gradove Europe. Glavno je kulturno središte Španjolske s nizom kulturnopovijesnih spomenika. Ističu se stara katedrala San Isidro el Real (XVII. st.) i nova Santa María la Real de la Almudena (XIX. st.), gradska vijećnica (XVII. st.), palača pravde, kraljevska palača (22 500 m²) s perivojem, stajama (zbirka kraljevskih kočija) i oružarnicom. Akademija znanosti, lijepih umjetnosti (osnovana 1744), Španjolska kraljevska akademija (osnovana 1713), više sveučilišta (najstarije osnovano 1499. u obližnjem gradu Alcalá de Henares, preseljeno 1836), umjetničke galerije, znanstveni instituti, nacionalni muzej Prado s jednom od najvrjednijih umjetničkih zbirki na svijetu, muzej kraljice Sofije (umjetnička djela iz XX. st.) i drugi muzeji, nacionalna knjižnica (osnovana 1712). Mnogi prostrani parkovi (El Retiro i dr.), šetališta, trgovi (Plaza Mayor i dr.), botanički vrt; arena za borbu s bikovima (Las Ventas). Jako europsko bankarsko i trgovačko središte. Industrija se razvila osobito od 1960-ih god.: metalna (automobilski i zrakoplovni motori, motorna vozila), elektrotehnička, elektronička, farmaceutska, tekstilna, keramička, grafička industrija; proizvodnja papira, obradba kože. Međunarodna zračna luka (Barajas) među najprometnijima je u Europi (46,8 milijuna putnika, 2015). Pokrajina i autonomna zajednica Madrid obuhvaća 8028 km² s 6 400 850 st. (2015). – Madrid je nastao u IX. st. kao naselje uz maursku utvrdu Madžrit, a pod tim se imenom prvi put spominje 932., kada ga je napao kralj Leóna Ramiro II. Konačno je bio oduzet Maurima i ušao u sastav Kastiljskoga Kraljevstva 1083. Godine 1202. dobio je status grada, a 1309. u njemu je sazvan prvi cortes. U Madridu je 1526. bio sklopljen mir između rimsko-njemačkoga cara Karla V. i francuskoga kralja Franje I. Kraljevskom rezidencijom Madrid je postao za vladavine španjolskoga kralja Filipa II. (1561), a za vladavine Filipa III. bio je 1606. proglašen španjolskim glavnim gradom. U vrijeme Rata za španjolsku baštinu (1701–14) Madrid je bio profrancuski orijentiran. Godine 1790. stradao je u požaru. Za vladavine J. Bonapartea nad Španjolskom (1808–12) u Madridu je 1808. izbio protufrancuski ustanak. Godine 1880. održana je ondje konferencija na kojoj su ugovorom bili uređeni odnosi europskih sila u Maroku. U Španjolskome građanskom ratu 1936–39. grad je bio teško oštećen. Od 1950-ih do kraja vladavine F. Franca (1975), u Madridu su bili česti proturežimski prosvjedi. Madridskim sporazumom od 14. XI. 1975. okončana je španjolska uprava nad Španjolskom Saharom (danas Zapadna Sahara). Tijekom 1980–83. u Madridu je zasjedala Konferencija o europskoj sigurnosti i suradnji. Od 1983. ima status autonomne zajednice. U bombaškome napadu na željezničku postaju 11. III. 2004., za koju je optužena teroristička mreža Al-Qaida, poginula je 191 osoba, a oko 1900 ih je ranjeno.

Citiranje:

Madrid. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/madrid>.