struka(e):
ilustracija
ARHEOLOŠKI MUZEJI, Arheološki muzej Istre u Puli
ilustracija
ARHEOLOŠKI MUZEJI, Arheološki muzej u Splitu
ilustracija
ARHEOLOŠKI MUZEJI, Arheološki muzej u Zadru

arheološki muzeji, vrsta specijalnih muzeja, koji se javljaju početkom XIX. st., a kao zbirke već u XV. st. Posebnost je arheoloških muzeja to što su čvrsto vezani uz arheologiju kao znanost, jer predmeti u njima služe kao temeljna znanstvena građa i kao izlošci za tumačenje određenih pojava i razdoblja. Većina predmeta pronađenih u arheološkim istraživanjima nalazi svoje mjesto u arheološkim muzejima ili arheološkim zbirkama općih muzeja. Rijetki se arheološki predmeti vraćaju u uporabu u primarnom kontekstu. Kriterij za prikupljanje predmeta ponajprije je arheološka metoda istraživanja. Zbirke arheoloških predmeta javljaju se potkraj srednjega vijeka u Italiji. Tako je u Firenci Lorenzo il Magnifico (Veličanstveni) Medici, u svojoj zbirci nazvanoj muzej, skupljao i antičke geme. Papa Siksto IV. osnovao je 1471. Museo Capitolino za smještaj starina, a papa Julije II., u vrtu Belvedereu, izložbu antičkih kipova s Laokoontovom skupinom. Britanski muzej 1816. osniva odjel starina s Elginovim mramorima s Partenona. U Louvreu se osniva egiptološki odjel uz kolekcije antičkih spomenika. Arheološke zbirke, s Pergamskim žrtvenikom na čelu, sastavni su dio Muzejskog otoka u Berlinu. Arheološki odjeli tijekom XIX. st. postaju sastavnim dijelovima svakog nacionalnog muzeja. U XX. st. područni, gradski i zavičajni muzeji gotovo u čitavom svijetu imaju posebne arheološke zbirke. Arheološki muzeji ili zbirke ustrojavaju se uz velika arheološka nalazišta. U drugoj polovici XX. st. javljaju se arheološki muzeji na otvorenom i arheološki interpretacijski centri.

U Hrvatskoj se kao prve arheološke zbirke spominju lapidariji epigrafskih ulomaka u Splitu, u dvorištu palače Papalić (oko 1510), te zbirka nadbiskupa Pacifika Bizze u njegovoj palači u Splitu 1750. Maršal A. F. L. Niesse de Marmont osnovao je lapidarij u Augustovu hramu u Puli 1802. Prvi arheološki muzej utemeljen je u Splitu 1820., zatim arheološka zbirka u Zadru 1830., potom u Zagrebu 1846. u okviru Narodnoga muzeja. Ti će se odjeli poslije osamostaliti i postati temeljima arheoloških muzeja. God. 1893. Lujo Marun osniva u Kninu Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, koji će se poslije preseliti u Split. Važni su arheološki muzeji u Vidu kraj Metkovića i Ninu, arheološki odjeli Muzeja Slavonije u Osijeku, Muzeja Varaždinskih Toplica, gradskih muzeja u Vukovaru, Vinkovcima, Sisku, Biogradu, Šibeniku i dr.

Citiranje:

arheološki muzeji. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/arheoloski-muzeji>.