struka(e): povijest, opća
ilustracija
LIGA NARODA, 58. sjednica Vijeća u Ženevi 1930.

Liga naroda (također Društvo naroda), međunarodna organizacija za osiguranje mira i jačanje međunarodne suradnje, osnovana na poticaj američkog predsjednika W. Wilsona nakon I. svjetskog rata sa sjedištem u Ženevi. Temeljni propis Lige bio je Pakt donesen na Mirovnoj konferenciji u Versaillesu 28. IV. 1919., koji je zatim unesen u mirovne ugovore zaključene 1919/20. Njime su države članice bile obvezne poštovati neovisnost i teritorijalnu cjelovitost svake članice te, prije pribjegavanja ratu, pokušati diplomatskim sredstvima mirno riješiti sporove. Rat je bio zabranjen pod određenim okolnostima, ali ta zabrana nije bila apsolutna. Bili su predviđeni slučajevi zajedničke akcije prema remetitelju mira, koje su trebale imati oblik gospodarskih sankcija ili, kada one ne bi bile dovoljne, vojne intervencije. Tijela Lige bila su: a) skupština svih članica, u kojoj je svaka imala jedan glas; b) vijeće, u kojem su određene velike države (Francuska, Italija, Japan, Velika Britanija, poslije Njemačka i Sovjetski Savez) imale stalno mjesto, a ostale su dolazile u vijeće izborom u skupštini na 3 godine (isprva 4, pa 6, i poslije 9 nestalnih mjesta); c) tajništvo. Uz ta glavna tijela postojalo je i više pomoćnih tijela i organizama: l) pravnog ili političkog karaktera – Stalni sud međunarodne pravde, Stalna komisija za mandate, Odbor Vijeća Lige za manjine, Komisija za vojna pitanja i pitanja razoružanja itd.; 2) socijalnog ili gospodarskog karaktera – Međunarodna organizacija rada, Zdravstvena organizacija, Ekonomsko-financijska organizacija, Organizacija za promet i tranzit, Organizacija za intelektualnu suradnju, itd. – Isprva je Liga naroda imala 42 članice, no taj se broj povećavao pristupanjem novih članica, među kojima su bile Njemačka (1926) i Sovjetski Savez (1934); ukupno su 63 države bile članice Lige naroda. U početku je imala neke uspjehe u stišavanju manjih sukoba i sprječavanju lokalnih ratova te u međunarodnoj suradnji, ali je ubrzo postala sredstvo politike velikih, pa i nekih drugih država. Slaba već u početku, jer joj neke velike države nisu pripadale (SAD nije nikada pristupio, a SSSR tek u doba njezina slabljenja), ona nije mogla spriječiti pokušaje imperijalizma u Aziji (upad Japana u Mandžuriju 1931), Africi (talijanski napad na Etiopiju 1935) i u samoj Europi (Njemačka prema Austriji i Čehoslovačkoj, Italija prema Albaniji). Uoči II. svjetskog rata Japan, Njemačka i Italija otkazale su članstvo, a SSSR je 1939. bio isključen. Isto tako istupile su i neke latinskoameričke države, a neke europske države proglasile su neutralnost (Švicarska, Belgija). Zbog političkog neuspjeha Liga naroda nije nakon II. svjetskog rata bila obnovljena (faktički je prestala postojati već 1939., a formalno je likvidirana 1946), već je umjesto nje osnovana nova organizacija. (→ ujedinjeni narodi)

Citiranje:

Liga naroda. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 26.12.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/liga-naroda>.