TRAŽI DALJE:
STRUKE:

areal

areal (lat. area: ravnina), područje rasprostranjenosti neke biljne ili životinjske vrste (npr. hrast, miš), neke svojte (npr. sisavci), ili neke životne zajednice (crnogorične šume i sl.). – Areal se razlikuje po veličini i po obliku. Mnoge svojte obuhvaćaju velike površine, neke su ograničene na malo područje. Smreka, npr., zauzima goleme prostore sjev. krajeva, raširena je i na planinama sr. Europe, dok je omorika ograničena na vrlo usko područje uz sr. tok Drine. Bujad se nalazi na svim kontinentima i u najrazličitijim vegetacijskim jedinicama, a nema je jedino u poplavnim krajevima, u stepama i pustinjama; degenija je poznata tek s nekoliko malih točila (sipara) na sr. Velebitu. Najveći areal ima vodeno bilje jer voda izjednačuje klimatske krajnosti. Neke su biljke raširene u tropima Staroga i Novoga svijeta (pantropisti). Organizmi koji nastanjuju vrlo velike površine nazivaju se kozmopoliti, iako nema pravih kozmopolita, tj. takvih što su rasprostranjeni po cijeloj Zemlji. Više svojte (rodovi i porodice) imaju često vrlo velik areal. Osobito su široko rasprostranjene porodice šaševa, trava i glavočika, koje su kozmopoliti.

Areal može biti cjelovit (kontinuiran) ili raskidan (disjunktan). Cjelovit je kad jedinke neke vrste mogu osvojiti pogodna staništa prirodnim sredstvima širenja (vjetar, voda, životinje). Ako je areal raskidan u dva ili više jednakih dijelova, onda je disjunktan, a ako ima jedan veći i nekoliko manjih dijelova, onda su to glavni areal i eksklave. – Postanak areala zanimljiv je biogeogr. problem koji se ne može protumačiti samo današnjim klimatskim prilikama jer su u njegovu stvaranju djelovali mnogi unutarnji i izvanjski čimbenici. On ovisi, npr., o sposobnosti širenja neke vrste (ekspanzija), o središtu razvitka neke svojte, o klimatskim, edafskim, geomorfološkim i biotskim zaprekama širenju te o vremenu potrebnom da se osvoje nova područja ili da se izgube nekadašnja. – Poznavanje areala ima posebnu važnost za sistematiku jer upućuje na zajedničko podrijetlo srodnih svojti. Iz areala se može često zaključivati gdje je središte razvitka pojedinih svojti, mogu se odrediti uzroci odjeljivanja vrsta i sl. Na sličnim se arealima biljnih i životinjskih vrsta zasniva floristička, odn. faunistička razdioba Zemlje. Na temelju areala biljnih ili životinjskih zajednica Zemlja se može raščlaniti u prirodna biogeografska područja.

Citiranje:
areal. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 25. 9. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3638>.