struka(e):

Araukanci, najjužnija među andskim skupinama južnoameričkih Indijanaca. U vrijeme dolaska Španjolaca zauzimali su gotovo čitavo područje Čilea, a potom su potisnuti prema jugu; danas žive u južnim predjelima Čilea, a mjestimice ih ima i u Argentini. Nazivaju se Mapuche (»ljudi zemlje«), Huilliche i Picunche; oko 670 000 pripadnika. Bili su vrsni biljogojci (krumpir, grah), uzgajali su ljame kao domaće životinje, bavili se lovom, ribolovom i skupljaštvom. Imali su razvijeno rukotvorstvo (pletenje, tkanje, obradba kože, drva, kosti, kamena, lončarstvo). Poznavali su kovine i kovanje prije dolaska Europljana. Društvena organizacija su im: obitelj, selo, klan, pleme s poglavicom na čelu te vijeće klanskih starješina. U religiji su bili politeistični, razvijeni su bili demonizam i manizam. U XV. st. neuspješno su ih pokušavali pokoriti Inke. God. 1614. stvorili su državu i nazvali je La Frontera ili Araucania, te su se više od dva stoljeća uspješno odupirali prodorima Europljana. Otpor je počeo slabiti potkraj XVIII. st., ali su poraženi tek 1881. O njihovoj borbi protiv osvajača govori pjesma Alonsa de Ercille y Zúñige (La Araucana).

Citiranje:

Araukanci. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/araukanci>.