kemijska industrija

ilustracija
KEMIJSKA INDUSTRIJA, linija za proizvodnju hidroizolacijskih vrpca, Chromos, Zagreb
ilustracija1ilustracija2ilustracija3

kemijska industrija, industrija kojoj se proizvodnja temelji na kem. tehnologiji, tj. na postupcima koji u nekoj od faza uključuju kem. pretvorbu. Kemijska industrijapripada vodećim industr. granama, njezini se proizvodi upotrebljavaju u mnogim područjima gospodarstva, a vrlo su značajni i u širokoj potrošnji. Razvijena kemijska industrija omogućuje materijaliziranje inovativnih rješenja, pa je ona pokretač razvoja i djelovanja mnogih proizvodnih procesa i tehnol. postupaka.

U ranoj fazi razvoja kemijska industrija bila je ograničena na mali broj bojila, pigmenata, lijekova te manje količine sumporne kiseline i baruta. Veća proizvodnja postala je moguća s razvojem novih postupaka (postupak olovnih komora za proizvodnju sumporne kiseline u Engleskoj, 1746) i otkrićem Leblancove metode za proizvodnju sode u Francuskoj (1791). Liebigovo otkriće važnosti gnojiva za plodnost zemljišta dovelo je do proizvodnje superfosfata u Velikoj Britaniji (1840). Otkriće prvoga sintetskoga bojila (W. H. Perkin, 1856. u Velikoj Britaniji) smatra se početkom industrije bojila. U idućem desetljeću počeo se komercijalno proizvoditi eksplozivni glicerol-trinitrat (Nobel, 1862) i znatno se unaprijedila proizvodnja sode (Solvayev postupak, 1863. u Belgiji). Do kraja XIX. st. razvijene su metode za iskorištavanje lakih ulja iz ugljenoga katrana; na tržištu su se u sve većim količinama počeli pojavljivati farmaceutski proizvodi, mirisi i bojila, u proizvodnju eksploziva uveden je celulozni nitrat. God. 1869. proizveden je prvi polimerni materijal (celuloid). Razdoblje 1901–39. obilježava niz velikih otkrića, među kojima su i priprava dušične kiseline, katalitička oksidacija amonijaka, sinteza benzina i niza org. proizvoda, početak korištenja olefina te istraživački radovi na području umjetnih materijala. Od svršetka II. svj. rata do danas makromolekularna kemija postala je temelj suvremene org. kem. industrije: započela je stereopravilna polimerizacija olefina, industr. proizvodnja kem. vlakana, polietilena, različitih vrsta sintetskoga kaučuka itd.

Kao i kemija, kem. se industrija uobičajeno dijeli na anorgansku i organsku. Anorgansku kem. industriju odlikuju relativno jednostavni procesi, ograničena je mogućnost primjene alternativnih sirovina, a broj proizvoda razmjerno malen, za razliku od org. kem. industrije, koja složenim tehnol. procesima daje velik broj proizvoda uz veliku mogućnost varijacija s obzirom na polazne sirovine.

Prema ekonomsko-tehnol. značajkama proizvodnje u procesu reprodukcije razlikuju se bazna (velika) i prerađivačka kem. industrija. Bazna obuhvaća proizvodnju sirovinskih komponenata i intermedijera u org. kem. industriji, odn. industr. kemikalija i plinova u anorg. kem. industriji (solna, sumporna i dušična kiselina, natrijeva lužina, kalcijev oksid i karbid, soda, amonijak, klor, vodik itd.). Proizvodi bazne kem. industrije najvećim dijelom služe za proizvodnju drugih vrsta proizvoda unutar kem. industrije, no granice između bazne i prerađivačke kem. industrije nisu čvrste.

Osim navedenih podjela, kemijska industrija razvrstava se prema klasifikaciji gosp. djelatnosti, koja se u zemljama Europske unije primjenjuje od 1993., a u Hrvatskoj temeljem Zakona o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (1995) i izmjenâ toga zakona iz 1997. Prema toj klasifikaciji proizvodnja i proizvodi kem. industrije svrstani su u područje prerađivačke industrije, u kojem se nalaze potpodručje proizvodnja kemikalija i kem. proizvoda (proizvodnja anorg. i org. osnovnih kemikalija, industr. plinova, bojila i pigmenata, mineralnih gnojiva i dušičnih spojeva, polimernih materijala u primarnim oblicima, pesticida i drugih agrokem. proizvoda, sintetskoga kaučuka, premaznih proizvoda /naliča/ i sl., farmaceutskih proizvoda, sapuna i deterdženata, parfema i toaletno-kozmetičkih pripravaka, eksploziva, ljepila i želatine, eteričnih ulja, kemikalija za fotografiju, kem. vlakana i drugih kem. proizvoda), potpodručje proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnoga goriva i potpodručje proizvodnja proizvoda od gume i plastike. Ključnu ulogu u industriji kemikalija ima industrija mineralnih ulja s petrokem. proizvodima kao što su nafta, njezine teže i lakše frakcije te prirodni plin, jer služe kao gorivo ili osnovne sirovine.

Već prije I. svj. rata na prostorima današnje Hrvatske izgrađeno je nekoliko tvornica koje su po svojoj tehnol. koncepciji bile za ono doba vrhunska dostignuća, a ni po veličini nisu zaostajale za svj. prosjekom. Tako su npr. u razdoblju između 1900. i 1918. izgrađene tvornica sumporne kiseline i mineralnih gnojiva u Koprivnici (oko 1910) i tvornica za proizvodnju kalcijeva karbida i cijanamida u Dugom Ratu (1912). U razdoblju između dvaju ratova razvijala se prerađivačka kem. industrija s niskim stupnjem preradbe na osnovi uvezenih sirovina i poluproizvoda. Nakon II. svj. rata, razorena i oštećena postrojenja bila su brzo rekonstruirana, povećavali su se kapaciteti, fuzionirali srodni pogoni, a gradili su se i novi, npr. u Kaštel Sućurcu tvornica poli(vinil-klorida) i njegovih prerađevina, u Zagrebu tvornica fotografskoga materijala i tvornica org. boja. Kemijska industrija pokazuje od tada stalan rast; izgrađeni su novi kapaciteti za proizvodnju farmaceutskih proizvoda i lijekova, tehn. kemikalija, premaznih sredstava, sredstava za zaštitu bilja, eteričnih ulja, pomoćnih sredstava za tekst. industriju, kožu i gumu i dr. U drugoj pol. XX. st. gradili su se i proizvodni pogoni za petrokemikalije (polietilen i polistiren i dr., OKI, Zagreb), dušična gnojiva na bazi prirodnoga plina (Petrokemija, Kutina), aromatske ugljikovodike (INA Rafinerija Sisak), pa je to bio rast proizvodnje kem. industrije karakterističan za industrijski razvijene zemlje. Ukupna proizvodnja kem. industrije 1970-ih povećala se u odnosu na 1939. god. 20 puta. Ratna agresija na Hrvatsku uzrokovala je 1990-ih smanjenje ukupne gosp. djelatnosti, pa tako i one u kem. industriji.

Citiranje:
kemijska industrija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 11. 7. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31154>.