Hrvatski papinski zavod sv. Jeronima u Rimu, crkvena ustanova u kojoj borave svećenici na poslijediplomskim i drugim specijalnim studijima na papinskim sveučilištima u Rimu. S vremenom je ustanova mijenjala ime i namjenu. Najprije je postojalo Časno društvo slavenskih pustinjaka Grada sv. Petra, kojemu je papa Nikola V. podijelio 1453. crkvicu sv. Marije sa zemljištem, te dozvolu da na njemu sagradi gostinjac i bolnicu za hodočasnike i izbjeglice iz Hrvatske. Društvo je obnovilo crkvu i posvetilo ju sv. Jeronimu, a pravila društva nazvanoga Zbor (Congregatio) potvrdio je 1544. papa Pavao III. Papa Pio V. 1566. dao je crkvu u naslov kardinalima. Jedan od naslovnika bio je i budući papa Siksto V., koji je dao srušiti staru i sagraditi novu crkvu i uz nju osnovao 1589. Kaptol sv. Jeronima. Bolnica i gostinjac pretvoreni su 1787. u odgojni zavod za svećeničke pripravnike. Zavod je počeo raditi 1793., ali je bio zatvoren 1798. Zauzimanjem biskupa Strossmayera ponovno je otvoren 1864., ali je zbog propasti Papinske Države 1871. opet bio zatvoren. God. 1884. ponovno je otvoren Strossmayerovom zaslugom te zatvoren 1889. zbog nutarnjih nesuglasica. Na početku XX. st. nastao je veliki međunarodni spor oko Zavoda jer su se austrijske i talijanske vlasti protivile hrvatskome imenu u nazivu. Nekoliko puta zatvaran i otvaran, nosio je ilirsko ime do 1971., kada je papa Pavao VI. dao Zavodu današnji naslov, koji je Italija priznala 1984. i dopustila da i crkva nosi ime Hrvatska crkva sv. Jeronima u Rimu.
