struka(e):
Horváth, János
madžarski povjesničar književnosti
Rođen(a): Margitta, 24. VI. 1878.
Umr(la)o: Budimpešta, 9. III. 1961.

Horváth [hɔ'rva:t], János, madžarski povjesničar književnosti (Margitta, 24. VI. 1878Budimpešta, 9. III. 1961). Godina 1923–26. pisao književnu kritiku u časopisu Napkelet, a od 1923–48. bio je redoviti profesor Sveučilišta u Budimpešti. Minuciozni je istraživač različitih razdoblja madžarske književnosti, izvrstan poznavalac književnosti i vrhunski stilist. Iznimno je bio plodan, a glavna su mu djela: Ady i najnovija madžarska lirika (Ady s a legújabb magyar lyra, 1910), Od Aranya do Adyja (Aranytól Adyig, 1921), Petőfi Sándor (1922), Madžarski ritam: novi oblici stiha (Magyar ritmus: jövevényversidom, 1922), Madžarska književnost od Faludija do Petőfija po uzoru na narodnu književnost (A magyar irodalmi népieség Faluditol Petőfiig, 1927), Ritam srednjovjekovnih madžarskih pjesama (A középkori magyar vers ritmusa, 1928), Csokonoi, Katona József, Kisfaludy Károly, Kisfaludy Sándor (1936), Madžarski stih (A magyar vers, 1948), Sustav madžarske metrike (Rendszeres magyar verstan, 1951), U znaku reformacije (A reformáció jegyben, 1953), Sporna pitanja metrike (Vitás verstani kérdések, 1955), Berzseny i prijatelji mu pisci (Berzseny és íróbarátai, 1960).

Citiranje:

Horváth, János. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/horvath-janos>.