Guggenheim [gu'gənhaim], američka obitelj industrijalaca, filantropa i kolekcionara. Rodonačelnik Meyer (Lengnau, kanton Aargau, 1. II. 1828 – Palm Beach, Florida, 15. III. 1905) doselio se 1847. u SAD iz Švicarske te je 1880-ih stekao bogatstvo ulaganjem u rudnike i talionice. Preuzevši 1901. kontrolu nad American Smelting and Refining Company, Guggenheimov je obiteljski trust došao u posjed većine američke rudarske i kovinoprerađivačke industrije. Od njegovih pet sinova, Daniel (Philadelphia, 9. VI. 1856 – Port Washington, 28. IX. 1930) je nastavio upravljati obiteljskim poslovima i širiti ih (Bolivija, Čile, Kongo, Južna Afrika); 1926. osnovao je zakladu za poticanje aeronautike. Mlađi sin John Simon (Philadephia, 30. XII. 1867 – New York City, 2. XI. 1941) utemeljio je 1925. zakladu koja dodjeljuje godišnje stipendije (Guggenheim Fellowships) istaknutim znanstvenicima i umjetnicima. Njihov brat Solomon Robert (Philadelphia, 2. II. 1861 – Port Washington, 3. XI. 1949), od 1890-ih je sa suprugom Irene Rothschild Guggenheim počeo stvarati zbirku umjetnina, usredotočivši se isprva na djela XIX. st., francuske (Barbizonska škola) i američke pejzaže i iluminirane rukopise. Nakon 1919. posvetio se isključivo kolekcionarstvu. Privučen apstraktnim slikarstvom, stvorio je jednu od najcjenjenijih privatnih zbirki europskoga modernizma (Robert Delaunay, László Moholy-Nagy, Marc Chagall, Fernand Léger, Amedeo Modigliani) s najvećim brojem djela Vasilija Kandinskoga i njegovih sljedbenika (Rudolf Bauer, Alice Mason, Otto Nebel) te 1937. utemeljio zakladu kojoj je svrha prikupljanje umjetničkih djela XX. st. i upravljanje muzejima. U New Yorku je 1939. otvorio Muzej apstraktnoga slikarstva (koji je nakon njegove smrti preimenovan 1952. u Solomon R. Guggenheim Museum) te 1943. potaknuo izgradnju njegove zgrade (arhitekt Frank Lloyd Wright, dovršena 1959). Njegova je nećakinja Peggy (New York, 26. VIII. 1898 – Venecija, 23. XII. 1979; pravo ime: Marguerite), kći još jednoga Meyerova sina, Benjamina (Philadelphia, 26. X. 1865 – Atlantski ocean, 15. IV. 1912), jedne od najslavnijih žrtava potonuća Titanica. Od 1921. živjela je pretežito u Parizu gdje je postala bliska poznanica mnogih pripadnika svjetske umjetničke elite. Prijateljevala je s Marcelom Duchampom, bila u brakovima s umjetnicima Laurenceom Vailom i Maxom Ernstom, od 1930-ih počela je skupljati suvremena umjetnička djela. U Londonu je 1938. otvorila umjetničku galeriju Guggenheim Jeune u kojoj je održala izložbe Jeana Cocteaua, Vasilija Kandinskoga, Yvesa Tanguyja, te je pred rat u Parizu prikupila temelj svoje kolekcije, djela Ernsta, Joana Miróa, Pabla Picassa, Renéa Magrittea, Georgesa Braquea, Salvadora Dalíja, Roberta Delaunaya, Pieta Mondriana, Francisa Picabije, Fernanda Légera, Constantina Brancusija i dr. Nakon povratka u New York, 1942. na Manhattanu je otvorila utjecajnu galeriju Art of This Century, gdje je izlagala svoju zbirku, pretežno kubistička, nadrealistička i apstraktna djela, te priređivala izložbe znamenitih europskih umjetnika, ali i mladih američkih, poput Williama Baziotesa, Roberta Motherwella, Roberta de Nira Sr., Marka Rothka, Clyfforda Stilla te Jacksona Pollocka, kojega je posebno podupirala. Sudjelujući u stvaranju newyorške avangarde, potaknula je razvoj apstraktnog ekspresionizma (J. Pollock, M. Rothko i dr.), prvoga američkog međunarodno značajnoga umjetničkog pokreta. Od 1947. živjela je u Veneciji, gdje je svoju kolekciju izložila 1948. na Venecijanskom bijenalu, predstavivši europskoj publici prvi put Arshilea Gorkyja, Pollocka i Rothka. Zbirku je potom upotpunila talijanskim (Edmondo Bacci, Piero Dorazio, Emilio Vedova) i drugim suvremenicima (Karel Appel, Francis Bacon, Kenzo Okada, Graham Sutherland, John Tunnard). U Veneciji je 1949. kupila palaču Venier dei Leoni (arhitekt Lorenzo Boschetti, sredina XVIII. st.) na Velikom kanalu, gdje je od 1951. povremeno (po nekoliko mjeseci godišnje) javnosti predstavljala svoju zbirku da bi je 1969. izložila u Muzeju Solomona R. Guggenheima te ju 1976. donirala Zakladi Solomona R. Guggenheima, koja ju je kao muzej Zbirku Peggy Guggenheim (Peggy Guggenheim Collection) otvorila javnosti 1980. u adaptiranoj palači. Pozornost je privlačila i privatnim životom. Njezina kći, iz braka s Vailom, Pegeen Vail Guggenheim (Ouchy, Švicarska, 18. VIII. 1925 – Pariz, 1. III. 1967) bila je slikarica u duhu nadrealizma i naivne umjetnosti.
