Gribojedov, Aleksandr Sergejevič

ilustracija
GRIBOJEDOV, Aleksandr Sergejevič

Gribojedov (Griboedov) [gr’iba·je'dəf], Aleksandr Sergejevič (Sergeevič), ruski dramski pisac (Moskva, 15. I. 1795Teheran, 11. II. 1829). Studirao u Moskvi. Od 1817. u Sankt Peterburgu djelatnik Kolegija inozemnih poslova. Družio se s prijestolničkim knjiž. krugom, ali mu je bio stran pomodni sentimentalizam (N. M. Karamzin). Postao diplomatom u Perziji i Tiflisu (Tbilisi). Zbog druženja s dekabristima bio je uhićen, ali je 1827. vraćen na Kavkaz radi diplomatskih kontakata s Turskom i Perzijom; bavio se pitanjima Azerbajdžana. Kao opunomoćeni ministar za Perziju ubijen je za napada domaćih fanatika na rus. poslanstvo. – Od 1815. bavio se komediografijom, preradbama franc. tekstova, ali je tek nakon objave odlomaka 1825. i uprizorenja u Sankt Peterburgu 1831., inače zabranjena i cenzurirana, u rukopisima raspačavana i provokativna komedija Teško pametnomu (Gore ot uma; u cijelosti objavljena 1833), postala jednim od najznačajnijih tekstova rus. književnosti. Pisana u stihu po uzoru na klasicističku komediju, ali prikazujući kao »rezonera« lik Čackoga, koji se za kratka boravka u moskovskome salonu sukobio s krugom vladajućega sloja, građanskoga i vojnoga, označila je već romantičarsku pobunu pojedinca protiv ustaljena reda. Popularnosti je pridonio i jezik koji se, unatoč stegama klasicističke poetike, približio govornomu, obiljem aforističnih izričaja postao upamćen i, usporedno s jezikom basni I. A. Krilova, oplodio rus. jezični standard. Tekst Teško pametnomu bio je izazovan mnogim rus. redateljima (V. E. Mejerhold, V. I. Njemirovič-Dančenko, G. A. Tovstonogov). Tragičnu sudbinu pjesnika-diplomata obradio je u romanu J. N. Tinjanov.

Citiranje:
Gribojedov, Aleksandr Sergejevič. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 11. 7. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=23373>.