građevni materijal

građevni materijal, materijal koji služi za izradbu građevina. Najstariji je građevni materijal bio prirodni, kao npr. kamen, drvo, glina (ilovača), trstika, slama. Umjetni se građevni materijal dobiva mehan. ili kem. preradbom sirovina.

Građevni kamen dobiva se od stijena eruptivnoga, sedimentnog ili metamorfnog podrijetla. U sastavu stijena nalaze se minerali koji mogu biti sirovina za građevni materijal (kremen, korund, hidrati, karbonati, sulfidi, sulfati, silikati). Kamen se obrađuje kao lomljeni, kalani, rezani, klesani, drobljeni i mljeveni. Drvo je po vrsti crnogorično (četinjače) ili bjelogorično. Po obradbi može biti monolitno (oblice, poluoblice, rezano, tesano, piljeno) ili pločasto (furniri, ploče). Upotrebljava se za konstrukcije, skele, oplatu, stolariju, namještaj, podove, obloge i dr. Keramički materijal izrađuje se od gline oblikovanjem, sušenjem i pečenjem. Dijeli se na grubi (opeka, crijep, blokovi, cijevi) i fini (zidne i podne pločice, sanitarni dijelovi).

Anorganska veziva mineralnoga su podrijetla. Dobivaju se pečenjem vapnenca (negašeno, gašeno, hidratizirano vapno), pečenjem minerala gipsa (modelarski gips, alabaster, za žbukanje i dr.) i pečenjem lapora (cement kao najvažnije vezivo u građevinarstvu). Beton se dobiva miješanjem cementa s vodom i agregatom (šljunak, pijesak ili drobljenac). Izrađuje se kao nearmirani (npr. za podloge) ili armirani (za izradbu nosivih konstrukcija). Posebno se proizvode različite vrste lakoga i teškog betona. Prema načinu ugradnje beton može biti lijevani, vakuumirani, mlazni (torkret) i tlačeni (crpke, top). Od betona se industrijski proizvode poluproizvodi (blokovi, gredice, cijevi, rubnjaci, opločenja, ploče, stube, dimnjaci i drugi elementi za montažnu gradnju). Azbestcementni materijal dobiva se miješanjem azbestnih vlakana, cementa i vode. Služi za izradbu krovnih i obložnih ploča i cijevi, ali mu se upotreba ograničava ili zabranjuje zbog štetnosti azbesta po zdravlje.

Sirovo željezo (lijevano) rjeđe se upotrebljava (kanalizacijske cijevi). Čelik s 0,25% ugljika služi za izradbu nosivih građevnih konstrukcija, a s 0,60% za izradbu armature (betonsko željezo). Od željeza se izrađuju plosnate vrpce, limovi, nosači, profilirani štapovi, cijevi, betonske šipke, žice, čavli, vijci, različiti okovi i dr. Aluminij i njegove slitine služe za gradnju konstrukcija i fasada te za izradbu vrata, prozora, okova, namještaja, ukrasa i folija. Bakar se primjenjuje za izradbu ploča (krovna limarija) i cijevî (vodovod) ili pak u slitinama (mjed, duralumin). Cink se obrađuje u ploče za krovnu limariju i koristi za pocinčavanje građevnih okova i limenih ploča te konstrukcija. Kositar i olovo služe za lemljenje i izolaciju.

Organska veziva smjesa su visokomolekularnih ugljikovodika i njihovih derivata. To su, primjerice, bitumen za pripravu asfalta i hidroizolacije te asfalt (za cestogradnju i obloge hidrotehn. objekata). Polimerni materijali sastoje se od polimera, i mnogih dodataka. Konstrukcijski polimerni materijali (plastika, poliplasti) jesu plastomeri (topljivi, zagrijavanjem omekšaju i postaju plastični, tale se) i duromeri (netopljivi, mehanički čvrsti, jačim se zagrijavanjem razgrađuju bez mekšanja i taljenja). Plastika se rabi za podne obloge (linoleum i sl.), termoizolacije (kao pjenasti materijali za tople podove i izolaciju), brtvene vrpce (za brtvljenje spojnica ili dilatacija), cijevi (za vodu, kanalizaciju), dekoraciju (zidne i stropne obloge), u kombinaciji sa staklenim vlaknima (krovne ploče, vrata, prozori, pregradni zidovi, izolacija), za sintetski beton i mort te različita ljepila, lakove i premaze. Građevno staklo proizvodi se kao ravno prozorsko, mutno, armirano, kaljeno, vlaknasto ili izolirajuće te kao stakleni blokovi i dr. Termoizolacijske ploče izrađuju se od drvene strugotine, slame, zgure, staklene vune, perlita i drugih materijala (drvolit, lesonit, heraklit).

Citiranje:
građevni materijal. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 20. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=23010>.