Gijsen [γi'zə], Marnix (pravo ime Jan-Albert Goris), belgijski pisac flamanskog izraza (Antwerpen, 20. X. 1899 – Lubbeek, 29. IX. 1984). Doktorirao povijesne znanosti i znanosti o moralu, najveći dio života proveo kao visoki državni djelatnik. Istaknuti član ekspresionističke skupine Prostor (Ruimte-groep), anegdotski pjesnik sa snažnom etičkom notom. Poslije se priklonio racionalističkoj književnoj struji, a pisao je i vrlo čitane romane. Poznatija djela: Brevijar flamanske lirike (Breviarium der Vlaamse lyriek, 1937); romani: Knjiga o Joakimu Babilonskome (Het boek van Joachim van Babylon, 1947), Dobro i zlo (Goed en kwaad, 1950), Tužaljka za Agnezu (Klaaglied om Agnes, 1951) i zbirka pripovijedaka Dijaspora (De diaspora, 1961).
