struka(e): |
ilustracija
ALMANAH, Almanah ilirski, Juraj Šporer, Karlovac, 1823.
ilustracija
ALMANAH, Iskra, Ivan Havliček, Zagreb, 1846.
ilustracija
ALMANAH, Velebit, Zagreb, 1874.

almanah (srednjovj. lat. almanac[h]us, možda iz kasnogrč. ἀλμενıχıαϰά; nije pouzdan arapski oblik al-manākh, koji bi se mogao dovesti u svezu sa sirskim ma-: mjesec), prigodna ili periodična publikacija s prilozima različita sadržaja. Česti su književni, stručni, informativni ili zabavni almanasi. Podrijetlo riječi povezuje se s grčkim nazivom ἀλμενıχıαϰά koji je zabilježio Euzebije (umro oko 340) za egipatske knjige o nebeskim pojavama. Arapski oblik te riječi (al-manākh) zabilježen je u XIII. st., i to u značenju kalendar, kalendarske i astronomske tablice. U početku almanasi sadrže astronomske podatke i kalendar; poslije donose i druge podatke, bilješke, upute i savjete. Najstariji sačuvani tiskani almanah, odnosno kalendar, tiskao je J. Gutenberg 1448. U XVI. st. almanasi se pojavljuju kao višegodišnji kalendari, a često sadrže i proročanstva o budućim događajima. U XVII. i XVIII. st. francuski, engleski i njemački almanasi donose rodoslovlja kraljevskih kuća. God. 1763. počeo je u Gothi izlaziti najpoznatiji almanah uopće, Almanach de Gotha, koji je isprva donosio samo genealogiju članova vladarskih kuća, a od 1886. i podatke o državama, stanovništvu, financijama, trgovini itd. Od književnih almanaha spomena je vrijedan francuski ĽAlmanach des muses, 1765–1833., i sličan njemački Musenalmanach koji od 1770. periodično izlazi u Göttingenu. Takvi almanasi prikazuju godišnju književnu produkciju i potiču novo pjesništvo. Poznati informativni almanah jest engleski Whitaker’s Almanack, koji je prvi put izišao za godinu 1869. U Rusiji se prvi književni almanah javlja krajem XVIII. st., u Češkoj i Poljskoj u XIX. st. U Hrvata se almanasi javljaju razmjerno kasno. Prvi almanah, objavljen u Prettnerovoj tiskari u Karlovcu, Almanah ilirski za 1823., književna je sadržaja, a uredio ga je i izdao Juraj Šporer pod pseudonimom Jure Matić. U Zagrebu je I. Kristijanović izdavao od 1834. do 1850. almanah Danica zagrebačka, zbornik poučnih, većinom gospodarskih članaka, biografija, poslovica i zagonetaka, uz poseban književni prilog Lado horvacki. Prvi ozbiljniji književni almanah bio je Iskra. Uređivao ga je i izdavao od 1844. do 1846. I. Havliček, a donosi sonete S. Vraza i ep »Smrt Smail-age Čengića« I. Mažuranića. U Dubrovniku 1849. M. Ban i M. Pucić pokreću Dubrovnik, cvijet narodnog knjištva. Drugi i treći svezak izlazi u Zagrebu, a izdavanje poslije preuzima Matica ilirska. U Rijeci 1859. izdaje V. Pacel Jadransku vilu, sbirku i isbor zabavnih, poučnih i znanstvenih članaka. Iste godine Lj. Vukotinović u Zagrebu pokreće Leptir, almanah malog formata, koji izlazi za godine 1859., 1860., 1861. i 1868. Almanahe često izdaju đačka i akademska društva. Hrvatsko akademsko društvo »Zvonimir« u Beču objavljuje Zvonimir, almanah hrvatske omladine, od kojega su izašla dva sveska, prvi 1886. u Zagrebu, a drugi 1889. u Beču. Problemima kazališta posvećen je Kazalištni almanah za 1895., koji poslije postaje Kazališni godišnjak sa statističkim podatcima, bez književnih priloga. Među informativne almanahe valja ubrojiti almanahe gradova, npr. Almanah grada Zagreba, 1931., Splitski almanah i adresar za 1925., Split 1925., Almanah grada Sušaka, izdaje F. Violić, T. I. Bognolo, Sušak 1931–38., Almanah grada Karlovca, uređuje M. Sablić, Zagreb 1933. Česti su i almanasi koje izdaju stručna i staleška društva, npr. Almanah saveza hrvatskih pjevačkih društava u Zagrebu, uredili R. Matz i A. Heinz, za god. 1923–24. i 1924–25., Merkurov almanah za 1930., uređuje S. Esih, izdaje Hrvatsko trgovačko društvo Merkur, Financijski almanah za 1932., uređuju S. Vrtar, V. Kružić, Z. Herkov, u nakladi Financijskog arhiva u Zagrebu, Grafički almanah, uređuje J. Keinel, izdaje Prosvjetna centrala SGRJ, Zagreb 1935., Filatelistički almanah, 1937., uređuje V. Simić-Vakanović, Zagreb 1937. i 1939. Almanasi se objavljuju i kao knjige, često u povodu kakva jubileja, npr. Almanah radničkih sportskih igara Zagreba, uređuje V. Bizjak, 1956., Almanah u čast 60-godišnjice tenisa i 50-godišnjice osnivanja prvoga kluba u našoj zemlji, uređuje M. Delić i P. Zlatar, Zagreb 1954. Novinska izdavačka kuća Stvarnost u Zagrebu izdavala je od 1963. do 1977/78. Svjetski almanah; događaji, činjenice, brojke. Almanasi izlaze u Hrvatskoj i na drugim jezicima, najčešće na talijanskom i njemačkom.

Citiranje:

almanah. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 19.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/almanah>.