struka(e):

Eltz (von Eltz) [εlc], grofovska obitelj u Srijemu, vlasnici vukovarskoga vlastelinstva (1736–1945). Podrijetlom ide među najstarije njemačke plemićke obitelji, a spominje se od XII. st. Začetnik je obitelji Petar (spominje se u XIII. st.), a osnivatelj kempenške loze, koja je u prvoj polovici XVIII. st. stekla posjede u Slavoniji i Srijemu, bio je Elijas. Grofovsku čast dobili su 1733., a 1764. ugarsko plemstvo. Vukovarsko je vlastelinstvo kupio grof Karlo Filip, nadbiskup Mainza i njemački knez izbornik. Nasljednik mu je bio nećak Anselmo Kazimir (1709–78), koji, kao ni njegov stric, nije boravio na imanju, ali je 1749–51. dao sagraditi klasicistički dvorac (poslije je još nadograđivan). Posjed je prešao u trajno vlasništvo obitelji 1771., pa mu je Anselmov nasljednik Hugo Filip (1742–1818) posvetio veću pozornost. Imanje se intenzivno obrađuje i unapređuje po uzoru na sličan njemački posjed Eltzovih, Eltville. Vlastelinstvo je premjereno, uvedena je bolja administracija i izgrađeni su gospodarski objekti. God. 1784. grb Eltzovih postao je dijelom grba grada Vukovara. Huga je naslijedio Emerik Josip Nepomuk (1765–1844), poslanik i veliki župan, a njega 1844. brat mu Johan Filip Jakob (1779–1844), koji je umro iste godine. Nasljednik mu je njegov sin Hugo Filip Karlo (1817–48), na čiji je poticaj u pogon pušten prvi parni mlin u Korođu 1846. Naslijedio ga je brat Karlo Emerik Ivan Nepomuk, koji je nastavio s modernizacijom vlastelinstva, kao i njegov sin i nasljednik Jakob Petar (1860–1906). Kako je 1861. postao prvi dioničar Prve osječke dioničke štedionice, a 1891. poklonio je zemljište za vukovarsku gimnaziju, Jakobov sin Karlo (1896–1922) posvetio se gospodarskim poslovima, dok se njegova žena Sofija, rođena Löwenstein-Wertheim, bavila spisateljskim radom za djecu i mladež. Agrarnom reformom nakon I. svjetskog rata vlastelinstvo je smanjeno i podijeljeno, a 1945. nacionalizirano, pa su se Eltzovi odselili. Nakon 1990. vratio se Karlov sin Jakov (1921). Dvorac je teško stradao u II. svjetskom ratu, kao i za srpske agresije na Hrvatsku 1991.

Citiranje:

Eltz. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/eltz>.