Delaware [de'ləweəɹ], savezna država na atlantskoj obali SAD‑a, nakon Rhode Islanda najmanja u SAD‑u; 5240 km², 897 934 st. ili 171,4 st./km² (2010). Pretežno ravan kraj (uzvisine do 140 m nadmorske visine) uz obale zaljeva i rijeke Delaware i Atlantskog oceana. Obala je uglavnom niska i pješčana. Klima je umjerena i vlažna (1100 mm oborina godišnje). Delaware se ubraja u savezne države s dobro razvijenom industrijom i prometom. Uzgaja se soja, kukuruz, povrće; u poljoprivredi najveću važnost ima peradarstvo. Uz obalu razvijeno je ribarstvo. Najjača je kemijska industrija (u Wilmingtonu su sjedišta i istraživački instituti svjetskih kemijskih kompanija), preradba nafte, proizvodnja čelika, motornih vozila, tekstila i prehrambenih proizvoda (konzerve). Glavni grad Dover, a najveći je Wilmington, glavna pomorska i zračna luka. – Obalu su otkrili G. Caboto (1498) i G. da Verrazano (1524). Pošto je Henry Hudson 1609. otkrio zaljev rijeke Delaware, Nizozemci su organizirali nekoliko istraživačkih ekspedicija u to područje i 1631. sjeverno od današnjega Lewesa osnovali Zwaanendael, prvo naselje bijelaca. Prvu stalnu naseobinu osnovali su 1638. Šveđani pod Peterom Minuitom (Christinahamn, danas Wilmington) i oko nje, otkupivši zemlju od Indijanaca s kojima su trgovali, organizirali koloniju Nova Švedska. God. 1655. flota Nove Nizozemske zauzela je tvrđavu Nove Švedske i učvrstila politički i trgovački prestiž Nizozemaca. God. 1664. engleska pomorska ekspedicija vojvode od Yorka (poslije engleski kralj Jakov II.) srušila je vlast Nizozemaca. Taj je teritorij vojvoda od Yorka 1682. prepustio Williamu Pennu (→ pennsylvania), pa je on sve do 1776. bio pod jurisdikcijom guvernera Pennsylvanije, iako je od 1704. imao vlastitu Zakonodavnu skupštinu. God. 1776. Delaware je prihvatio Deklaraciju o nezavisnosti, a 1787. kao prva od američkih država ratificiralo je federalni ustav.
