TRAŽI DALJE:
STRUKE:

civilizacija

civilizacija ili uljudba (franc. civilisation, od lat. civilis: građanski, od civis: građanin), pojam koji označuje različite faze i razine materijalnoga, intelektualnoga i društvenoga razvoja ljudske zajednice; ukupnost svih vještina, znanja, običaja i nazora neke šire zajednice, naroda ili zemlje. Riječ civilizacija prvi su počeli upotrebljavati francuski enciklopedisti, kod kojih ona znači prosvjetiteljsku antitezu feudalnoj baštini srednjega vijeka. Otada se pojam civilizacija upotrebljava u više značenja. U društveno-evolutivnom smislu, civilizacija označuje višu razinu društvenoga razvoja, razvijeniji oblik materijalnih i kulturnih dobara i društvenih potreba, nasuprot divljaštvu, pri čemu su kriteriji razlikovanja različiti (npr. urbanizacija kod C. Childea, pismo kod C. H. Morgana). U užem sociološkom (objektivističkom) smislu izbjegava se oštro razlikovanje ljudskih društava po kriteriju civiliziranosti (uljuđenosti), pa se smatra da su teorije koje to čine diskriminatorske i da počivaju na zapadnjačkome etnocentričnom stajalištu. Zato neki antropolozi i povjesničari (L. Febvre, F. Braudel) drže da valja razlikovati dva pojma civilizacije: pragmatički i diskriminatorski, koji izvire iz evolucionističke koncepcije, i znanstveni, prema kojem svaka ljudska skupina ima svoju civilizaciju. Poimanje civilizacije izvrgnuto je stalnomu prijeporu između univerzalizma i partikularizma, a odatle je proizišla i teza o »sukobu civilizacija« (S. Huntington).

Civilizacija (uljudba) i kultura. Osim terminološke neujednačenosti, pojmovi civilizacija i kultura različito se tumače (u njemačkome se za pojam civilizacija upotrebljava riječ Kultur, a za kulturu Bildung, u francuskome se često zamjenjuju oba pojma u istom značenju). Najčešće se kultura shvaća kao »unutarnji izraz života« koji obuhvaća ideologiju, religiju, umjetnost, a civilizacija kao ukupnost vanjskih uvjeta pod kojima se odvija život – tehnika, društvena organizacija (R. M. MacIver), što je još Hegel izrazio razlikujući pojmove subjektivnoga duha i objektivnoga duha. Romantičari su, suprotstavljajući se prosvjetiteljskomu racionalističkom univerzalizmu, pojmom kulture (»uzgoja, gojidbe«) naglašavali duhovnost i narod. U tom je smislu ekstremne konzekvencije povukao O. Spengler, koji civilizaciju (uljudbu) shvaća kao dekadentni oblik kulture. Prema Norbertu Eliasu to je razlikovanje proizišlo iz različitih poimanja razvoja. Dok u Francuskoj i Engleskoj pojam civilizacije općenito znači ekonomski, socijalni, politički i moralni razvoj, to je značenje imalo za Nijemce vrlo ograničen smisao. Odatle se i naglašava da civilizacija ima izvanjsko značenje, a da kultura tvori unutarnje oblikovanje čovjeka, njegov moralni i duhovni identitet. Podjela civilizacije i kulture na strogo odvojena područja umjetna je, jer je razlikovanje »unutrašnjega« i »vanjskoga« nesigurno budući da jedan te isti vanjski čin može biti nošen različitim doživljajnim motivima. Uzajamno uvjetovanje kulture i civilizacije nerazlučivo je povezano. (→ kultura)

Citiranje:
civilizacija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 25. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=12021>.