struka(e):

carina, najstariji instrument vanjskotrgovinske politike, koji dodatkom na cijene robe i usluga utječe na obujam i vrijednost vanjske trgovine. Plaća se na robu koja prelazi državnu, odn. carinsku granicu. U starom i srednjem vijeku, carine su bile daće koje su na svojem području ubirali vladari, gradovi i crkva na robu u unutarnjem prometu. Carine su često imale značenje pristojbe (cestarine, mostarine, lučke takse). Kao instrument vanjskotrgovinske politike, carine su nastale u vrijeme merkantilizma u XVII. i XVIII. st. Pod pojmom carine podrazumijevaju se u prvom redu uvozne carine, koje utječu na smanjenje opsega uvoza, a ovisno o visini carine dovode i do potpunoga sprječavanja uvoza. Na početku su imale fiskalni karakter, a poslije su dobile i ulogu zaštite domaće proizvodnje. Carinu u pravilu plaća kupac. Može se klasificirati prema nekoliko kriterija. Prema smjeru kretanja robe koja se opterećuje carinom razlikuju se uvozne, izvozne i tranzitne carine. Prema načinu odmjeravanja razlikuju se ad valorem, specifične i kombinirane carine. Carine ad valorem, ili carine po vrijednosti, one su koje se određuju kao postotak vrijednosti uvezene robe navedene u carinskoj deklaraciji. Ad valorem carine objavljuju se u carinskoj tarifi. Specifične carine one su koje se utvrđuju kao fiksni iznos po jedinici mjere uvezenoga dobra (kg, komad, m, L). Prema učincima koji se žele postići, carine mogu biti fiskalne, kojima je cilj povećanje državnih prihoda, i zaštitne, kojima se nastoji štititi roba domaće proizvodnje. Prema ekonomsko-političkoj namjeri, razlikuju se preferencijalne, diferencijalne, prohibitivne, retorzivne carine. Preferencijalne su carine posebne snižene carinske stope, koje se obično primjenjuju na uvoz robe iz nerazvijenih zemalja. Mogu biti i do 50% niže od redovitih carinskih stopa na uvoz. Prohibitivne carine toliko su visoke da u potpunosti onemogućuju uvoz određenoga proizvoda. Retorzivne carine određuju se kao uzvrat za nepovoljno postupanje s domaćim izvozom u stranoj državi. U administrativnom smislu, carina je sveukupna administracija koja izvršava propise iz carinskoga područja. U javnim financijama, carina je izvor prihoda i ubraja se u skupinu neizravnih poreza. Razrezuje se na vrijednost uvezenih proizvoda, a katkad i na vrijednost izvezenih proizvoda. Carine su bile osobito važne u doba velike ekonomske krize početkom 1930-ih, kada su se uvodile radi očuvanja zaposlenosti. Značenje se carina nakon II. svjetskog rata smanjuje, osobito uvođenjem GATT-a i stvaranjem regionalnih gospodarskih integracija (carinskih unija, zajedničkoga tržišta više zemalja i sl.).

Citiranje:

carina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/10799>.