TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Bitolj

Bitolj (makedonski Bitola, albanski Manastiri [~ti'ri], turski Manastır [~na'st616r]), grad u jugozapadnome dijelu Sjeverne Makedonije; 70 890 st. (2016). Leži u podnožju planine Babe na južnom rubu plodne Pelagonijske kotline, 15 km od grčke granice. Kroz grad protječe rječica Dragor. Bitolj je kulturno i gospodarsko središte Pelagonije te važno željezničko i cestovno čvorište na staroj rimskoj cesti Via Egnatia. Sveučilište (osnovano 1979), sveučilišna knjižnica, Muzej grada, sa zavodom za zaštitu spomenika i pinakotekom; kazalište. Očuvana gradska jezgra s makedonskom pravoslavnom crkvom sv. Dimitrija (XIX. st.) i mnogim zdanjima iz osmanskoga doba: džamije Ajdar-kadi, Isak i Jeni (XVI. st.), sahat-kula (XVII. st.), hamam i bezistan (tržnica; XVII. st.); u blizini iskopine antičkoga grada Herakleje Linkestidske. Prehrambena, tekstilna (sagovi, tkanine) i drvna industrija; pivovara. Rudarsko energetski kombinat (REK) Bitola s rudnikom lignita i s tri termoelektrane (proizvode oko 80% ukupne električne energije Makedonije) nalazi se 13 km istočno od grada. – Grad su podigli Slaveni u blizini ruševina antičke Herakleje Linkestidske. Pod današnjim se imenom prvi put spominje 1014., kada je bio sjedište episkopije u sastavu Ohridske arhiepiskopije. Križarski putopisac Vilim Tirski opisuje 1269. Bitolj kao bogat i važan grad u Pelagoniji. U XIV. st. pod srpskom vlašću, a pod vlast Osmanlija konačno došao 1395. Za njihove vladavine bio je trgovačko i prometno središte. Potkraj XVI. st. spominje se kao otvoreni grad, a u XVII. st. razvija trgovinu pamukom na područje Albanije. Prema Evliji Čelebiju Bitolj je polovicom XVII. st. bio jedno od glavnih vjerskih muslimanskih središta, u kojem je bilo sjedište vrhovnoga poglavara muslimanske zajednice (šejhulislam). Od početka XVI. st. do II. svjetskoga rata ondje je bila znatna kolonija Sefarda. Nakon poraza osmanske vojske pod Bečom 1683. opada trgovina i propadaju gradovi, među njima i Bitolj. Grad se počeo oporavljati nakon 1788. i doseljavanja Cincara, koji su oživjeli trgovinu. Bitolj je postao 1835. središtem vilajeta. U drugoj polovici XIX. st. u grad se doseljavaju turske izbjeglice iz Srbije i muslimanske iz BiH. Nakon balkanskih ratova 1912–13. grad dobiva većinu makedonskoga stanovništva. Pod bugarskom okupacijom od 1941. do 1944.

Citiranje:
Bitolj. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 27. 1. 2023. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7919>.