Rastok (također Rastočko polje, Rastoka), polje u kršu Dalmacije i Hercegovine, BiH; obuhvaća 17,7 km². Državna granica dijeli polje na manji sjeverozapadni, hrvatski dio (8 km²) i veći jugoistočni, hercegovački dio (9,7 km²). Smješteno je sjeverno od Vrgorskoga polja na 57 do 71 m visine. Pruža se u smjeru sjeverozapad–jugoistok; dugo je 12 km, široko do 4 km. U sjeverozapadnome dijelu omeđeno je padinama koje su produžetak brdsko-planinskoga područja Dalmatinske zagore, a u južnome dijelu nizom uzvisina Škulja (401 m), Gradina (480 m) i Zveč (462 m), koje stvaraju prirodnu granicu između Rastoka i Vrgorskoga polja. Sjeveroistočni i istočni rub polja slabije je izražen; čine ga uzvišenja do 100 m visine. Ime je dobilo po rastakanju, tj. grananju u dva porječja ili slijeva rijeke Mlade (Trebižat), koja koritom teče sjevernije, usporedno s poljem, i rastače se prema ponorima na području polja. U polju je nekoliko manjih vodotoka. Glavni je Matica Rastoka, koja je za potrebe navodnjavanja polja kanalom Parilo–Brza voda spojena s Mladom. U kanalu i odvodnom tunelu skupljaju se oborinske vode iz okolice i zajedno s izvorskim vodama otječu k ponorima, kojih je znatno više u hercegovačkom dijelu polja. Voda iz Rastoka ponovno izvire na površinu u mnogim izvorima u Vrgorskom polju. Polje je izrazito poljoprivredni kraj; najviše se uzgaja voće, povrće i vinova loza. Ceste i naselja smješteni su na povišenim dijelovima uz rub polja (u Hrvatskoj: Podprolog, Orah, Banja; u BiH: Grab, Vašarovići, Prolog, Lisice).
