struka(e): |
ilustracija
BEIRUT

Bejrut (Beirut, arapski Bayrūt [bejru:'t]), glavni i najveći grad Libanona i njegova najvažnija luka; 1 650 000 st. (2014; metropolitansko područje, tzv. Veliki Bejrut oko 2 200 000 st.). Proteže se od obale Sredozemnoga mora do zapadnih ogranaka Libanonskoga gorja, na dva brežuljka Al-Ašrafijja (istočni Bejrut, uglavnom kršćanski) i Al-Musajtiba (zapadni Bejrut, muslimanski). Grad se počeo jače razvijati izgradnjom ceste i željezničke pruge (1895) prema Damasku. Kulturno je središte s više sveučilišta (libanonsko, američko, francusko, arapsko; najstarije American University of Beirut, osnovano 1866), Libanonskom akademijom znanosti (osnovana 2007) i muzejima (Nacionalni arheološki muzej Bejruta, mineraloški i dr.). Važno je financijsko (mnogobrojne banke, burza i osiguravajuća društva) i gospodarsko središte države (tekstilna i prehrambena industrija); turizam. Bejrut je važno čvorište pomorskoga (bejrutska luka je u 2016. godini ostvarila promet od 8,7 milijuna tona tereta i 1,1 milijun TEU), cestovnoga i zračnoga prometa (međunarodna zračna luka Rafik Hariri; 7,3 milijuna putnika u 2016). – Staro feničko naselje koje dolazi u popisima egipatskog faraona Tutmozisa III. (XV. st. pr. Kr.); poslije je pod vlašću Egipta. Za Rimljana vojna kolonija Berit (latinski Berytus); od III. st. ondje je glasovita pravna škola. Godine 633. dolazi pod vlast Arapa. Križari su ga osvojili 1110., a poslije je mijenjao gospodare, dok ga konačno nisu osvojili Osmanlije (1763). Bejrut su 1830–31. okupirale egipatske snage Mehmeda Alija, koje su protjerane 1840., kada je grad opet potpao pod osmansku vlast. U listopadu 1918. zauzele su ga britanske i arapske postrojbe, a nakon I. svjetskoga rata (1920) Bejrut postaje glavni grad Libanona pod francuskim mandatom. Za II. svjetskoga rata zauzeli su ga Britanci i snage Slobodne Francuske. U Bejrutu je 26. XI. 1941. proglašena neovisnost Libanona, ali su Francuzi konačno povukli trupe tek 1946. Kozmopolitska obilježja i gospodarstvo Bejruta (regionalno financijsko središte) nestaju u građanskome ratu 1975–89. Potkraj 1980-ih podijeljen je i većinom razoren, a ratna podjela okončana je 1990. te se grad demografski i gospodarski obnavlja.

Citiranje:

Bejrut. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/bejrut>.