struka(e): geografija, opća

Velika jezera (engleski Great Lakes [grẹit lẹiks]), pet velikih jezera u Sjevernoj Americi, najveća slatkovodna masa na svijetu; obuhvaćaju 244 161 km². Sastoje se od jezera Superior (Gornjeg jezera, 82 103 km²), Michigan (57 757 km²), Huron (59 590 km²), Erie (25 700 km²) i Ontario (19 011 km²). Rijekom Saint Lawrence otječu u Atlantski ocean. Jezera leže na granici arhajskoga Kanadskoga štita i paleozojskih slojeva. Njihov je postanak u vezi s pleistocenskom oledbom i postglacijalnim tektonskim pokretima. Sva su jezera, izuzev Eriea, kriptodepresije. Međusobno su povezana vodenim tokovima, umjetnim kanalima s ustavama ili jezerskim tjesnacima. U Velikim jezerima nalazi se oko 35 000 otoka, od kojih je najveći Manitoulin (2765 km²) u jezeru Huron. Ukupna duljina jezerskih obala iznosi 15 450 km, od čega 8700 km pripada SAD‑u, a 6750 km Kanadi. Kolebanje vodostaja iznosi od 0,3 do 1,2 m; zimi (prosinac–travanj) voda se u pličinama i zaljevima zaledi. Na svim jezerima postoje slabe struje koje se kreću smjerom protivnim od kazaljke na satu. Velika jezera povezuju agrarna (uzgoj pšenice) i rudarska (željezna ruda) područja na zapadu s industrijskim središtima, velegradovima (Chicago, Detroit, Cleveland, Toronto i dr.) i izvoznim lukama na istoku. Duljina plovnoga puta od Dulutha (jezero Superior) do Kingstona (Ontario) iznosi 1873 km. Teretni promet u istočnom smjeru (sirovine) znatno je jači nego u zapadnom smjeru (industrijski proizvodi). Ukupan promet u lukama SAD‑a na području Velikih jezera iznosio je 2008. god. 157 milijuna tona. Najveće su luke Duluth-Superior (36,6 milijuna tona, 2010) i Chicago (18,5 milijuna tona) u SAD‑u te Hamilton (11,5 milijuna tona, 2009) i Thunder Bay (7,6 milijuna tona, 2011) u Kanadi, preko kojih se na istok prevozi željezna ruda, željezo, pšenica, ugljen, aluminij i dr. God. 1787. jezera su proglašena međunarodnim plovidbenim vodama. Prve parobrodske linije uvedene su na jezeru Erie (1818). Kanali koji omogućavaju međujezersku plovidbu, vezu s New Yorkom (Atlantski ocean), rijekom Hudson i plovnim sustavom Illinois–Mississippi–Ohio (Meksički zaljev) izgrađeni su u razdoblju 1825–55. God. 1959. uspostavljena je rijekom Saint Lawrence najvažnija plovidbena veza između Velikih jezera i Atlantskog oceana. Jezerske se vode upotrebljavaju i za dobivanje električne energije. Velike hidroelektrane nalaze se između jezera Erie i Ontario u području rijeke i slapova Niagara.

Citiranje:

Velika jezera. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 23.4.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/velika-jezera>.