Varon, Marko Terencije

Varon, Marko Terencije (latinski Marcus Terentius Varro [ma:'rkus tere'nti∙us wa'r:o]), rimski pisac, polihistor (Rim ili Reate, 116. pr. Kr.?, 27. pr. Kr.). Nazvan Reatinski (Reatinus) da bi se razlikovao od istoimenoga pjesnika. Obnašao različite državne dužnosti (triumvir capitalis, tribun, pretor, legat). U građanskome ratu sudjelovao je na Pompejevoj strani; nakon bitke kraj Farsala Cezar ga je pomilovao i povjerio mu organizaciju prve javne knjižnice u Rimu, no projekt je ostao neostvaren. Jedva izbjegavši pogibiju u proskripcijama, Varon se povukao u privatnost i posvetio znanstvenome radu. Suvremenici su ga veoma cijenili, osobito Ciceron, a Kvintilijan ga je nazvao »najučenijim Rimljaninom«. Bio je pjesnik, satiričar, pravnik, geograf, gramatičar i znanstvenik: autor je 74 djela (u približno 620 knjiga) s područja književnosti, filologije, povijesti i prirodnih znanosti, odgoja i filozofije, no većina ih je poznata samo po naslovima i iz oskudnih ulomaka. Jedino je u cijelosti sačuvano djelo O poljoprivredi (Res rusticae), u tri knjige, u kojem je u dijaloškoj formi i s duhovitim primjedbama pisao o ratarstvu, pčelarstvu, stočarstvu, uzgoju riba i sl. Osobito je značajan njegov jezikoslovni, književnopovijesni i književnokritički rad: od 25 knjiga njegova temeljnog djela O latinskom jeziku (De lingua Latina) sačuvalo se 6 (od 5. do 10.). Među prvima je osvijestio razliku između jezične prakse i sustavnoga jezičnog opisa te se u aktualnoj raspravi između »anomalista« i »analogista« izjasnio kao umjereni analogist. Drži se najvećim antičkim poznavateljem latinskoga jezika i rimske književnosti. Od 150 knjiga njegovih Menipskih satira (Saturae Menippeae), satiričkih tekstova u mješavini stiha i proze, sačuvalo se oko 600 ulomaka: prvi je tu književnu vrstu nazvao tim imenom (→ menipska satira). U 15 knjiga Slika ili Sedmica (Imagines, Hebdomades) objavio je portrete 700 slavnih Grka i Rimljana s popratnim proznim tekstovima i epigramima; posrijedi je prva latinska knjiga s ilustracijama za koju znamo. Napisao je i enciklopedijsko djelo Ljudske i božanske starine (Antiquitates rerum humanarum et divinarum) o rimskim starinama, svjetovnima (25 knjiga) i vjerskima (16 knjiga), koje je posvetio Cezaru. Njegovo djelo o znanstvenim disciplinama Discipline (Disciplinae) imalo je velik odjek te je neizravno utjecalo na srednjovjekovno shvaćanje znanja (septem artes liberales; → artes liberales). Svojim je ukupnim djelom predstavljao vrhunac rimske znanosti te je utjecao na mnoge potonje autore s različitih područja.

Citiranje:
Varon, Marko Terencije. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 20. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63933>.