struka(e): |

Varna [va'rna] (Варна; od 1949. do 1956. Stalin), lučki grad, upravno središte istoimene oblasti i ljetovalište u sjeveroistočnoj Bugarskoj; 334 466 st. (2015; treći po veličini grad u zemlji). Leži u sjevernom dijelu bugarskoga crnomorskog primorja, uz sjeveroistočnu obalu jezera Varna, koje je plovnim kanalima povezano s morem. Luka je donjega Podunavlja i vodeće bugarsko lučko središte (promet 9,5 milijuna tona, 2015). Ima trajektne (željeznički vagoni, kamioni) veze s lukama Černomorsk/Čornomors’k (prije Iličevsk; Ukrajina), Kavkaz (Rusija) te Poti i Batumi (Gruzija). Kulturno je središte s visokoškolskim ustanovama (ekonomsko, medicinsko i dr. sveučilišta, vojna akademija), znanstvenoistraživačkim institutima Bugarske akademije znanosti (za oceanografiju i ribarstvo i dr.) i muzejima (arheološki s poznatom zbirkom Zlato Varne i rimskim termama, vojno-pomorski, etnografski); akvarij (osnovan 1932). Metalna (brodogradnja), kemijska (industrijski kompleks Varna-Devnja), tekstilna, elektrotehnička, kožarska i prehrambena industrija. Ostatci ranokršćanske bazilike (V–VI. st.) i bizantske utvrde iz VI. st. Sjeverno od grada u stijeni je uklesan samostan Aladža iz XII–XIII. st. Zračna luka; u ljetnim mjesecima živ međunarodni promet. Sjeverno od grada poznata su turistička središta Zlatni pjasci, Sveti Konstantin, Balčik i dr. – Na zapadnoj periferiji Varne otkrivena je 1972. velika eneolitička nekropola (281 ukop); eponimno nalazište kulture Varna (V. tisućljeće pr. Kr.). Uočene su tri vrste grobova: kenotafi, grobovi s kosturima ispruženima na leđima i grobovi s kosturima u zgrčenu položaju na boku. U kenotafima su pronađeni bogati zlatni prilozi (sceptri, dijademi, privjesci, naušnice, narukvice, bakreno oružje, te glinene maske – modeli ljudskoga lica s dijademom na čelu, zlatnim naušnicama i zlatnim listićima na očima i ustima). Među grobovima s kosturima u ispruženu položaju izdvaja se grob poglavice s velikom količinom zlatnih predmeta i sa sceptrom kao simbolom vlasti. Razlike u pogrebnom ritualu upućuju na složenu društvenu strukturu, a pojedini grobni prilozi na veze sa Sredozemljem i stepskim područjima. Analize zlata pokazale su dva izvora: istočno Sredozemlje i Kavkaz. – U antici grčka kolonija Odēssós. Za bizantske vlasti, od doba Justinijana I. Velikoga, Varna je bila važno trgovačko i upravno središte, a od XIII. i XIV. st. važno središte Drugoga Bugarskoga Carstva, posebno za cara Ivana Asena II. (1218–41). U drugoj polovici XIV. st. bila je u sastavu Dobrudže, a 1391. osvojili su ju Osmanlije. Kraj Varne je osmanski sultan Murat II. pobijedio hrvatsko-ugarskoga kralja Vladislava I. Jagelovića (koji je tada poginuo) i J. Hunyadija (1444). Za Krimskoga rata 1853–56. ondje se nalazila baza francusko-britansko-turskih oružanih snaga.

Citiranje:

Varna. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/varna>.