TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Ural

ilustracija
URAL kraj Magnitogorska
ilustracija1ilustracija2

Ural (do 1775. Jaik), rijeka u Rusiji (Урал) i Kazahstanu (Žajyq ili Jaiyq/Жайық), duga 2428 km, porječje obuhvaća 237 000 km². Izvire na istočnoj strani Južnoga Urala, prije ušća u Kaspijsko jezero (kraj grada Atyraua) račva se u dva rukavca. Teče kroz polupustinjsko područje (Prikaspijska nizina), gdje djelomično gubi vodu. Pretežno je nivalnoga režima. Prosječan je protok vode 104 m³/s kraj Orenburga, a 400 m³/s u blizini ušća (selo Kušum). U gornjem toku zaleđen je od početka studenoga do travnja, a u srednjem i donjem toku od kraja studenoga do kraja ožujka; u proljeće poplavljuje velika područja. Plovan je od Orala (Uraljsk; oko 500 km). Glavni su mu desni pritoci Sakmara i Čagan (Šağan), a lijevi Or (Or’), Ilek i Utva. Na njegovim obalama najveći su gradovi Magnitogorsk, Orenburg, Orsk i Oral. U srednjem i donjem toku raširen je ribolov. Južno od Magnitogorska, kraj Iriklinskoga, izgrađene su brana i hidroelektrana. Močvarno područje u delti važno je odmorište ptica selica. Ribe Kaspijskoga jezera (jesetre i dr.) putuju uzvodno radi mriješćenja. Rijeka Ural s istoimenim gorjem tvori prirodnu granicu između Europe i Azije.

Citiranje:
Ural. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 15. 8. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63288>.