TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Temišvar

ilustracija
TEMIŠVAR, trg pred zgradom Opere

Temišvar (rumunjski Timişoara [timišoa'ra]; njemački Temeswar, madžarski Temesvár), grad u zapadnoj Rumunjskoj, pristanište na Begejskom kanalu (rumunjski Bega); 319 279 st. (2011). Važno gospodarsko kulturno i prometno središte rumunjskoga Banata. Jači gospodarski razvoj potaknut je u XVIII. st. dolaskom pod habsburšku vlast (pivovara, preradba duhana; 1889. bio je prvi europski grad s uličnom električnom rasvjetom) te izgradnjom Begejskog kanala, a u novije doba ulaskom Rumunjske u Europsku uniju (strana ulaganja). Razvijena je industrija električnih motora, automobilskih guma i kabela, elektroničkih uređaja, poljoprivrednih strojeva, obuće, kemijskih i prehrambenih proizvoda. Više sveučilišta (medicinsko-farmaceutsko, politehničko, poljoprivredno-veterinarsko i dr.); nacionalno rumunjsko, njemačko i madžarsko kazalište. Glavni su arhitektonski spomenici barokne građevine iz XVIII. st. – srpska pravoslavna crkva, rimokatolička katedrala, palača (Palatul Baroc; danas Muzej umjetnosti) i gradska vijećnica te palača J. Hunyadija (XIV. st., poslije rekonstruirana), danas Muzej Banata s arheološkom i prirodoslovnom zbirkom; sinagoge iz druge polovice XIX. st.; mnoge secesijske građevine. Međunarodna zračna luka. – Na mjestu prapovijesnog naselja Rimljani su početkom II. st. podigli utvrđeno naselje Zambara, koje se nalazilo u sastavu provincije Dacije. Bilo je srušeno za seobe naroda, a obnovljeno u drugoj polovici XII. st. U dokumentima se prvi put spominje 1212. kao Castrum Temisiensis. Godine 1241. opustošili su ga Tatari. Za vladavine Karla I. Roberta bio je neko vrijeme prijestolni grad. Godine 1552. osvojili su ga Osmanlije te je za njihove vladavine bio sjedište istoimenoga sandžaka i vilajeta. Habsburške su ga postrojbe osvojile 1716. te snažno utvrdile (1726–65). U drugoj polovici XVIII. st. razvio se u jedno od najjačih ugarskih obrtničkih i trgovačkih središta, zbog čega je 1781. stekao status slobodnoga kraljevskoga grada. Snažno revolucionarno uporište tijekom madžarske revolucije 1848–49. Od 1849. do 1860. bio je središte Tamiškoga Banata i Vojvodine, a potom istoimene ugarske županije. Trianonskim mirom (1920) Temišvar je pripao Rumunjskoj.

Citiranje:
Temišvar. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 26. 11. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60777>.