tema (temat) (grč. ϑέμα, genitiv ϑέματος), vojnoupravno područje u Bizantskom Carstvu, koje je naslijedilo staru upravnu razdiobu na pokrajine (lat. provincia, grč. ἐπαρχία). Kada su Arapi, preotevši Carstvu prostrana područja u Egiptu i na Bliskom istoku, ugrozili Malu Aziju, bio je ondje uveden sredinom VII. st. novi ustroj s pokrajinskim vojskama, iz čega su nastale maloazijske teme Anatolika, Armenijaka, Trakezijaca i Opsikija. Na čelu teme nalazio se vojni zapovjednik, strateg, koji je s vremenom preuzeo i građanske ovlasti. Podjelom velikih tema u manje cjeline u X. i XI. st. umjesto stratega postupno su se uvodili duksi i katepani. U prvoj pol. X. st. postojalo je 17 azijskih i 12 eur. tema, a na vrhuncu širenja, u prvim desetljećima XI. st., Bizant je imao gotovo 50 tema. Civilnom upravom izravno je ravnao poseban činovnik, antipat teme, potom, od druge pol. IX. st., protonotar teme te u XI. st. pretor. Tema se dijelila na turme, a vojnici u temi nazivali su se stratioti. Od kraja XI. st. ustroj tema doživio je znatne promjene, a premda se nakon 1204. taj naziv još pojavljuje, više ne postoji staro uređenje. U doba cara Bazilija I., 870-ih bila je osnovana tema Dalmacija, koja je obuhvaćala gradove Split, Trogir, Zadar, te Osor, Krk i Rab s njihovom okolicom. Dužnost stratega u temi Dalmaciji obnašao je prior, načelnik grada Zadra. U XI. st. stratega je zamijenio drugi dužnosnik, katepan.
