TRAŽI DALJE:
STRUKE:

šintoizam

šintoizam (jap. shinto: put bogova; jap. kami-no-michi: put kamija, prema kin. shen: božansko biće + dao: put), japanska autohtona religija, drevni animizam i politeizam s primjesama mongolskoga šamanizma i mitovima srodnima kozmogonijama jugoist. Azije. Božanstva (kami) duhovi su prirodnih sila (gore, rijeke, jezera, drveće, sunce, mjesec, neke životinje, osobito lisica Inari, itd.). Od prabožanstava Izanami i Izanagi potekli su ostali bogovi; oni su stvorili i japanske otoke na kojima je prvi vladar bio unuk sunčane božice Amaterasu. Carevi, božičini potomci, a i narodni heroji, imaju božanski karakter; kult predaka povezuje se s kultom nacije. Od V. st. šintoizam je bio pod utjecajem Konfucijeva naučavanja, od VI. st. nadalje snažno je prodirao kineski budizam, a u VIII–XII. st. nastale su mnoge sljedbe: npr. ryōbu-shinto (šintoizam obaju smjerova) sinteza je šintoizma i budizma. U XIX. st., u svojoj borbi protiv šoguna, car je nastojao uzdignuti čisti šintoizam, religiju predaka koja mu daje božanske povlastice, i osloboditi ga od stranih utjecaja u naučavanju, jeziku, obredima, graditeljstvu. Šintoizam je proglašen državnom religijom 1868. i 1889; službeni šintoizam, odvojen od pučkoga (12 sljedbi), postao je zapravo kult careve osobe, pretvoren je u ideologiju i uveden u škole. Nakon poraza u II. svjetskom ratu car (jap. tenno: sin neba) javno se odrekao svojih božanskih atributa, i šintoizam je 1945. odvojen od države. Do tada je bilo priznato 13 šintoističkih sljedbi, u potonjim godinama taj se broj znatno povećao.

Citiranje:
šintoizam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 1. 12. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59578>.