Svazi (svazi eSwatini, engleski Eswatini; Kraljevina Svazi / svazi Umbuso weSwatini / engleski Kingdom of Eswatini), država u južnoj Africi, između Južnoafričke Republike (duljina granice 430 km) na sjeveru, zapadu, jugu i jugoistoku te Mozambika (105 km) na istoku; obuhvaća 17 363 km².
Prirodna obilježja
Svazi obuhvaća ravnjake Visoki, Srednji i Niski Veld, koji se pružaju meridionalno, a prema istoku se spuštaju (1500 do 150 m). Od mozambičkoga teritorija razdvaja ih pobrđe Lembobo (Lumbobo). Visoki Veld (Highveld ili Inkangala) nastavak je gorja Drakensberg. To je granitni ravnjak (5200 km²), visok 1000 do 1400 m, s vrhovima iznad 1800 m (Emlembe, 1862 m; Ngwenya, 1829 m). Pokriven je kiselim crvenim, narančastim i žutim tlima. Srednji Veld (Middleveld) visok je 700 do 750 m, a obuhvaća 4900 km² terena građenog od dolomita, gnajsa, bazalta i kvarcita. Pokriven je crvenim glinama i sivosmeđim pješčenjacima. Niski Veld (Lowveld ili Bushveld i Lihlanze) nisko je (150 do 300 m) i brežuljkasto područje koje obuhvaća 5700 km². S njega strše mnogobrojni usamljeni vrhovi (Nkambeni, 724 m; Nkondolo, 733 m) građeni od bazaltnih stijena. Pobrđe Lembobo prostire se uz istočnu granicu. Obuhvaća oko 1500 km², visoko je oko 600 m, a građeno je od lave (riolit). Pokriveno je teškim crvenkastim tlima i ispresijecano kanjonima rijeka Ingwavuma, Usutu i Black Umbeluzi. Klima je u Niskom Veldu poluvlažna tropska, u Visokom Veldu umjerena, a u Srednjem Veldu i pobrđu Lembobo suptropska. Prosječna godišnja temperatura kreće se od 15 °C (Visoki Veld) do 22 °C (Niski Veld). Prosječna godišnja količina oborina iznosi 500 do 900 mm u Niskom Veldu, 750 do 1250 mm u Srednjem Veldu i pobrđu Lembobo te 1000 do 2300 mm u Visokom Veldu. Najviše oborina padne ljeti (listopad–ožujak). Riječna je mreža gusta; veće su rijeke Lomati, Komati, Black Umbeluzi, Usushvane (Little Usutu), Usutu, Ngwempisi i Mkhondvo. Na zapadu je raširena savana s baobabom; na istoku prevladava kserofitna šikara.
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2007. u Svaziju živi 1 018 449 st., a prema procjeni iz 2012. godine 1 220 000 st. ili 70,3 st./km². Najgušće je naseljen Srednji Veld. Stanovnici su pripadnici naroda Svazi (Swazi; 82,3%), Zulu (9,6%), Tsonga (2,3%), Afrikaneri (1,4%) i dr. (4,4%). Po vjeri su kršćani (60,%; protestanti 35%, katolici 25% i dr.), pripadnici različitih autohtonih religija (30%), muslimani (1%) i dr. (9%). Prosječni godišnji porast stanovništva iznosi 1,5% (2007–12), a prirodni prirast 1,37% ili 13,7‰ (2011); natalitet je 31,3‰ (2011), mortalitet 17,6‰ (2011), a mortalitet dojenčadi 55,4‰ (2011). U dobi je do 14 godina 38,9% st., od 15 do 59 godina 55,9%, a u dobi od 60 i više godina 5,2% stanovništva (2008). Očekivano trajanje života iznosi 48,9 godina za muškarce, odnosno 48,4 godina za žene (2011). U poljoprivredi i šumarstvu zaposleno je 12,8% st., u rudarstvu, industriji, građevinarstvu 8,0%, a u uslužnim djelatnostima 79,2% st. (2005). Sveučilište je u Matsaphi; službeni su jezici svazi i engleski. Glavni je i najveći grad Mbabane (73 815 st., 2009); ostali gradovi: Manzini (šire gradsko područje 115 200 st., 2006), Lobamba (11 206 st.), Big Bend (10 400 st.), Mhlume (7661 st., 1997), Malkerns (9724 st., 2005), Nhlangano (9016 st., 2005), Siteki (6152 st., 2005). U gradovima živi 21,4% st. (2010).
Gospodarstvo
Svazi pripada među siromašnije zemlje, a gospodarstvo opterećuje nedovoljan industrijsko-tehnološki razvoj, slabo obrazovanje radništva, niska poljoprivredna produktivnost (uzrokovana i povremenim sušama) i dr. Godine 2006. vrijednost ostvarenoga BDP-a iznosila je 2,66 mlrd. USD, a BDP po stanovniku bio je 2330 USD; stopa nezaposlenosti iznosila je 30%. U sastavu BDP-a industrija čini 46%, uslužni sektor 43%, a poljoprivreda 11%. Prema procjeni Svjetske banke siromašno je oko 65% stanovništva (2007). Oko 25% odrasloga stanovništva zaraženo je HIV-om. Među važnijim su prirodnim bogatstvima azbest, ugljen, dijamanti i zlato, a industrijski je najrazvijenija preradba poljoprivrednih proizvoda. Svazi izvozi uglavnom šećer, koncentrate za pića, drvo, azbest, zlato i dijamante. Najznačajniji je vanjskotrgovinski partner Južnoafrička Republika (oko 80% uvoza i 74% izvoza).
Promet
Svazi ima 297 km željezničkih pruga (povezuju ležišta željezne rude Ngwenya u Visokom Veldu s mozambičkom željezničkom mrežom te Phuzumoyu s Južnoafričkom Republikom) i 3594 km cesta (30% asfaltiranih, 2002). Glavna je zračna luka Matsapa (oko 35 km jugoistočno od Mbabanea). Najveći dio izvoza obavlja se preko Mozambika (izvozna je luka Maputo) te manji dio preko Južnoafričke Republike (Durban, Richard’s Bay).
Novac
Novčana je jedinica lilangeni (SZL); 1 lilangeni = 100 centa.
Povijest
Prvi tragovi ljudskoga djelovanja na području današnjega Svazija datiraju iz kamenoga doba. Od X. st. na to su područje iz istočnog dijela Afrike nadirali bantuski narodi Nguni i Sotho. Oni su u današnjem Svaziju živjeli sve do sredine XVIII. st., kada se iz jugoistočnog dijela današnje Južnoafričke Republike doselio narod Svazi. Oni su za vladavine kralja (ngvenijama) Sobhuza I. (1815–39) osnovali kraljevstvo, te se uspješno suprotstavili napadima ratničkih Zulua. Za vladavine Sobhuzova nasljednika Mswatija (1839–68) neke su domorodačke zemlje bile prodane burskim kolonistima, ali je intenzivno naseljavanje Bura počelo tek za vladavine Mbandzenija (1874–89), kada je svazijska država došla pod prevlast Velike Britanije, iako je britansko-transvaalskim sporazumima 1881. i 1884. bila i formalno priznata neovisnost Svazija. Nakon Burskoga rata 1899–1902. Svazi je došao pod izravnu britansku upravu, a 1906. postao je protektorat. Svazi je od tada zajedno s Basutom (Lesoto) i Bečuanom (Bocvana) bio pod upravom visokoga komesara za Južnu Afriku. Od osnutka Južnoafričkoga Saveza 1910. narod Svazija borio se kako ne bi došao u sastav države u kojoj su od početka postojali različiti oblici rasne diskriminacije. Za vladavine ngvenijame Sobhuze II. (1921–82) vodila se dugogodišnja mukotrpna borba kako bi preostala zemlja ostala u domorodačkim rukama.
Autonomija je stečena u listopadu 1966., a neovisnost 6. IX. 1968 (prvi premijer bio je Makhosini Dlamini). U travnju 1973. kralj Sobhuza II. uveo je apsolutnu monarhiju. Pod pritiskom rasističkoga režima Južnoafričke Republike, Svazi nije podupirao djelovanje crnačkih oslobodilačkih pokreta; istodobno potražuje južnoafričko područje KaNgwane (i početkom 2000-ih). Nakon smrti kralja Sobhuze II. (21. VIII. 1982), suparništva u borbi za vlast uzrokovala su političku nestabilnost. U travnju 1986. kralj je postao Mswati III. Nakon povremenih socijalnih prosvjeda (1989–90), nastavljena je tendencija jačanja kraljevskog apsolutizma i suzbijanja oporbe. Godine 1996–2003. i od listopada 2008. premijer je Barnabas Sibusiso Dlamini (1984–93. bio je ministar financija). Početkom 2000-ih nastavljeni su politički progoni, a povremeni su proturežimski prosvjedi; društvenu stabilnost opterećuje i velika raširenost HIV-a, među najvećima u svijetu (oboljelo je oko 25% odrasloga stanovništva).
Politički sustav
Prema Ustavu od 26. VII. 2005 (stupio na snagu 8. II. 2006) Svazi je parlamentarna monarhija u kojoj je nasljedni monarh poglavar države i nositelj izvršne vlasti koju provodi preko Vijeća ministara na čelu kojega se nalazi premijer. Premijera među zastupnicima prvoga doma parlamenta, imenuje monarh, koji na premijerov prijedlog potvrđuje ostale članove vlade. Zakonodavnu vlast ima dvodomni Parlament (Libandla). Skupštinski dom (House of Assembly) sastoji se od 65 zastupnika; 55 izravno biraju državljani, a 10 postavlja monarh. Senat (Senate) sastoji se od 30 senatora; 10 neizravno bira Skupštinski dom, a 20 postavlja monarh. Mandat parlamentarcima traje 5 godina. Biračko je pravo opće i jednako, a imaju ga svi državljani s navršenih 18 god. života. Najvišu sudbenu vlast ima Vrhovni sud čije članove imenuje monarh. Administrativno Svazi se dijeli na 4 okruga. Nacionalni blagdan: Dan neovisnosti, 6. rujna (1968).