TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Suić, Mate

ilustracija
SUIĆ, Mate

Suić, Mate, hrvatski povjesničar i arheolog (Postira na Braču, 3. XI. 1915Zagreb, 28. X. 2002). Diplomirao klasičnu filologiju, arheologiju i povijest staroga vijeka (1941) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao (1953). Od 1945. kustos, potom ravnatelj Arheološkoga muzeja u Zadru, od 1956. predavao antičku arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zadru, a od 1968. bio profesor antičke povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bavio se grčkom kolonizacijom na Jadranu, antičkom poleogenezom, urbanizacijom i urbanizmom, municipalnim uređenjem Ilirika, proučavao je autohtoni predrimski supstrat, društveno-gospodarske procese, toponomastiku i topografiju, kultove i religiju, te antičko nasljeđe u ranoj hrvatskoj povijesti. Vodio arheološka istraživanja u Mulinama na Ugljanu, u Bribiru, Zadru, Ninu, Solinu i dr. Pokrenuo je i uređivao časopis Diadora, glasilo Arheološkoga muzeja u Zadru. Bio je predsjednik Hrvatskoga arheološkog društva (1967–69), ravnatelj Arheološkoga instituta Sveučilišta u Zagrebu, dopisni član Njemačkoga arheološkoga instituta u Berlinu, a od 1981. redoviti član HAZU. Dobio je Nagradu za životno djelo (1983). Glavna djela: Liburnski nadgrobni spomenik (u časopisu Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 1951), Limitacija agera rimskih kolonija na istočnoj jadranskoj obali (u Zborniku Instituta za historijske nauke u Zadru, 1955), Istočna jadranska obala u Pseudo Skilakovu Periplu (u časopisu Rad JAZU, 1955), O municipalitetu antičke Salone (u časopisu Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 1958), Antički Nin i njegovi spomenici (u Povijest grada Nina, 1969), Noviji natpisi iz Burnuma (u časopisu Diadora, 1971), Povijest Zadra, I. (1975), Antički grad na istočnom Jadranu (1976), Hijeronim Stridonjanin – građanin Tarsatike (u časopisu Rad JAZU, 1986), Odabrani radovi iz stare povijesti Hrvatske: opera selecta (1996).

Citiranje:
Suić, Mate. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 6. 5. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58682>.