Središnji masiv

Središnji masiv (francuski Massif Central [masi'f s8118tʀa'l]), planinski kraj u srednjoj i južnoj Francuskoj, pretežito visoravan; obuhvaća oko 85 000 km². Nastao je u paleozoiku, na sutoku variscičkog i armoričkog orogena. Za alpske orogeneze u tercijaru bilo je vertikalnih tektonskih pokreta i intenzivne vulkanske djelatnosti. Najviše je gorje Dore (1886 m). – Viši dijelovi primaju godišnje do 850 mm oborina. Središnji masiv glavno je razvođe Francuske (izvorišta Garonne, Dordogne, Loire). Izoliran i rijetko naseljen kraj. U središnjem dijelu glavna je grana gospodarstva stočarstvo (proizvodnja sira visoke kakvoće). Industrija se razvila u rubnom pojasu. Tvornice gume u Clermont-Ferrandu, bicikla i motocikla u Saint-Étienneu, stakla u Carmauxu, porculana u Limogesu, tekstila u gradovima Castresu, Saint-Étienneu, Roanneu i u području Forez. Turizam. Glavna su gradska središta Saint-Étienne (174 037 st., 2004) i Clermont-Ferrand (133 582 st., 2004).

Citiranje:
Središnji masiv. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 11. 8. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57592>.