Schönbrunnski mir

Schönbrunnski mir [šø:nbru'n~], mirovni ugovor sklopljen nakon završetka austrijsko-francuskog rata između austrijskog cara Franje I. i francuskog cara Napoleona I. Bonapartea u dvorcu Schönbrunnu 14. X. 1809. Tim mirom Austrija je predala Francuskoj zapadnu Korušku s Villachom, Gorišku, Trst, Kranjsku s Pazinskom grofovijom te civilnu i vojnu Hrvatsku između Save i mora (→ ilirske pokrajine). Rusiji je predala dio istočne Galicije, Velikomu vojvodstvu varšavskomu austrijske dijelove Poljske (zapadna Galicija, Krakov i Lublin), a Bavarskoj bivšu crkvenu kneževinu Salzburg. Osim teritorijalnih gubitaka, Austrija se obvezala smanjiti vojsku na 150 000 ljudi te prekinuti diplomatske odnose s Velikom Britanijom. Nakon Schönbrunnskoga mira bili su uspostavljeni prijateljski odnosi između Austrije i Francuske koji su potvrđeni 1810. udajom kćeri austrijskog cara Marije Lujze za Napoleona.