Sali, luka, općinsko središte i najveće naselje Dugoga otoka; 726 st. (2021). Leži na sjevernoj obali juž. dijela otoka. Gotička župna crkva Uzašašća Marijina (XV. st.), crkva sv. Roka (spominje se od XVII. st.), crkvica sv. Nikole (XVI. st.); palače: gotičko-renesansna Rančić, renesansna Gverini, barokna Petricioli. Poljodjelstvo (maslina, smokva); uljara (maslinovo ulje). Ribarstvo i preradba ribe (tvornica za konzerviranje sa solionicom ribe). Turizam; tradicionalna ribarsko-turistička proslava Saljske užance (od 1958). Trajektne i brodske veze sa Zadrom. U blizini park prirode Telašćica. – Tragovi naselja datiraju iz prapovijesti (gradine, ostatci oruđa). Spomen ribarenja na tom području (uvala Telašćica) zabilježen je već potkraj X. st., što je prvi spomen ribarenja na ist. obali Jadrana u sr. vijeku. Naselje Sali, koje je dobilo ime po nekadašnjim solanama, u povijesnim se vrelima pod tim imenom prvi put spominje 1105. U doba mlet. uprave njegovi su stanovnici stekli isključivo pravo ribarenja na Kornatima. Naselje je stradalo u napadima ulcinjskih gusara u XVII. st. U XVII. i XVIII. st., kada je zabilježen veći priljev stanovnika na otoku, Sali su, ponajviše zahvaljujući razvoju ribarstva, postale najvećim naseljem Dugog otoka. God. 1907. otvorena je tvornica za preradbu ribe.
