TRAŽI DALJE:
STRUKE:

poliploidija

poliploidija (poli- + [eu]ploid), pojava višestrukoga broja kromosoma u staničnim jezgrama umjesto normalnoga diploidnoga. Diploidni ili dvostruki broj kromosoma (2n) može u takvim jezgrama biti zamijenjen triploidnim ili trostrukim brojem kromosoma (3n), tetraploidnim ili četverostrukim (4n), pentaploidnim ili peterostrukim (5n) itd. Pojava jednoga kromosoma više ili manje od normalnoga broja (2n + 1 ili 2– 1), u stanicama naziva se aneuploidija. Poliploidija se pojavljuje u tjelesnim (somatskim) stanicama i u spolnim stanicama (gametama). Somatska poliploidija, tj. ona koja se javlja samo u nekim stanicama organizma, najčešće se susreće u žljezdanim stanicama nekih kukaca i rakova. Posljedica je nekoliko uzastopnih dioba kromosoma, ali ne i jezgre (→ endomitoza). Oblik poliploidije u kojoj se kromosomi nakon diobe ne odvajaju već ostaju povezani jedan s drugim naziva se politenija. Takvi se politeni (gorostasni) kromosomi pojavljuju npr. u žlijezdama slinovnicama ličinki vinske mušice (Drosophila melanogaster). Prava poliploidija, tj. ona u kojoj su sve stanice organizma poliploidne, može nastati spajanjem gameta koje nisu haploidne ili udvostručenjem broja kromosoma u gameti zbog neke nepravilnosti u mejozi.

Poliploidija je česta u životinja koje se razmnožavaju partenogenezom. Može se održati i spolnim razmnožavanjem ako su organizmi parni poliploidi. Kod neparnih se poliploida u gametogenezi ne mogu ostvariti uravnotežene mejoze, jer se homologni kromosomi ne mogu međusobno spariti; rezultat je nepravilna raspodjela kromosoma u gametama, koje su najvećim dijelom sterilne; plodne su samo one koje imaju n ili 2n kromosoma. Poliploidija je osobito raširena među kulturnim biljkama koje se razmnožavaju vegetativno ili samooprašivanjem: pšenica, krumpir, pamuk, šećerna trska, duhan. Mnoge su ukrasne biljke također poliploidi (npr. krizantema).

Poliploidi (obično tetraploidi) u kojima su svi kromosomi potekli od iste vrste, obično od iste jedinke, nazivaju se autopoliploidi.

U biljaka su rašireni alopoliploidi (obično alotetrapoliploidi), nastali udvostručenjem kromosoma u hibridima koji su dobiveni sparivanjem jedinki dviju manje ili više srodnih vrsta. Takvi su hibridi obično sterilni, a alopoliploidijom se postiže njihova plodnost te nastaju mnoge nove biljne vrste.

Poliploidija se smatra oblikom mutacije kojom može iznenada nastati nova vrsta (specijacija); može nastati spontano ili se može izazvati naglom promjenom temperature, narkoticima, zračenjem, kolhicinom i drugim kem. sredstvima.

Citiranje:
poliploidija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 21. 9. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49206>.