struka(e):

plošnjaci (Platodes), koljeno beskralježnjaka sploštena, izdužena, cjelovita ili člankovita, dvostrano simetrična tijela. Dugi su od 10 cm do nekoliko metara (trakavice). Stijenku tijela izgrađuje kožno-mišićni sloj, sastavljen od epitela i mišićnih vlakana, podijeljenih u nekoliko slojeva (uzdužni, kružni i kosi), koji uvjetuju crvolike pokrete životinje. Jednoslojni epitel, od kojega je građena koža, u vrsta koje se slobodno kreću bogat je trepetljikama (virnjaci); u nametnika se razvio u čvrstu kutikulu. Tjelesna je šupljina u plošnjaka više ili manje pregrađena, a prostor između različitih organa (probavilo, sustav lučenja, živčani i probavni sustav) ispunjen je vezivnim tkivom (parenhimom) koji kod mnogih preuzima funkciju disanja i fagocitiranja. Probavni je sustav primitivan, a sastoji se od jedne, više ili manje razgranate šupljine koja ima samo jedan vanj. otvor. Trakavice, koje su se najviše prilagodile nametničkomu životu, uopće nemaju probavnoga sustava već cijelom površinom tijela upijaju hranjive tvari iz crijeva domaćina. Živčani sustav u plošnjaka sastoji se od nadždrijelnoga ganglija i od nekoliko uzdužnih živčanih vrpca. Dišni sustav i krvni optok nisu razvijeni, već plošnjaci dišu cijelom površinom tijela. Organi za izlučivanje razgranati su kanali (protonefridiji). Plošnjaci su ugl. hermafroditi. Razvoj im je izravan ili s preobrazbom. Rašireni su po cijeloj Zemlji, a dijele se u tri razreda s približno 12 400 vrsta: virnjaci (Turbellaria), slobodne morske, slatkovodne ili rjeđe kopnene vrste; metilji (Trematoda), pretežito unutarnji nametnici u različitim unutrašnjim organima beskralježnjaka i kralježnjaka; trakavice (Cestoda), nametnici u crijevu kralježnjaka.

Citiranje:

plošnjaci. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/plosnjaci>.