plodored, sustav uzgoja ratarskih i povrćarskih kultura na oraničnim površinama, u kojem se na poljoprivrednom gospodarstvu tijekom više godina, po određenom redoslijedu, smjenjuju usjevi. Plodored uključuje više agrotehničkih i organizacijsko-ekonomskih mjerâ. Obilježja su mu: vremenska i prostorna izmjena usjeva te ugar. Plodosmjena je vremenska izmjena usjeva, u kojoj se na istoj površini svake godine uzgaja druga kultura. Prostorna izmjena usjeva znači podjelu uzgojnih površina na polja, u kojoj se jedan usjev na neko polje ponovno sije nakon određenoga vremena. Ugar, ili odmaranje tla, u suvremenoj je intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji napušten. Biološki su razlozi uvođenja plodoreda sprječavanje jednostranog iscrpljivanja hraniva iz tla te razmnožavanja specifičnih uzročnika bolesti, štetnika i korova, što je slučaj kod uzgoja u monokulturi. Ekonomski su razlozi: uzgoj više kultura na gospodarstvu, bolje korištenje strojeva i ljudskoga rada, manji rizici od nepovoljnih utjecaja klime, biljnih štetnika, poremećaja na tržištu i sl. Od dvopolja u antici, gdje se žitarica smjenjivala s ugarom, do danas plodored se mijenjao. U srednjem se vijeku proširio na tropolje, također s ugarom, zatim se, napuštanjem ugara i uvođenjem okopavina i višegodišnjega krmnoga bilja, proširio od četveropolja na još više polja (okopavina – jara žitarica – crvena djetelina – ozima žitarica). Specijaliziranjem proizvodnje, posebice napuštanjem stočarske proizvodnje na nekim gospodarstvima, smanjuje se broj polja. Gospodarstva s velikim brojem povrćarskih kultura za tržište u svježem stanju drže se samo plodosmjene.
