Perzefona (grč. Περσεφόνη, Persephónē), u grčkoj mitologiji, kći Zeusova i Demetrina, božica podzemlja i smrti, u antičkim misterijima obično zvana Kora (grč. Κόρη Δήμητρος, Kórē Dḗmētros: kći Demetrina), a tada je božica vegetacije, osobito žita. Ugrabio ju je Had da mu bude ženom i vladaricom podzemlja; dok su ju tražili, ništa nije klijalo ni raslo. Na molbu njezine majke bogovi su odlučili da dvije trećine godine Perzefona boravi na gornjem svijetu, a jednu trećinu, i to neplodnu (zimsku), u podzemlju. Perzefonin silazak u podzemni svijet i uzlazak na zemlju tumačio se alegorijski: Kora je žito koje se spušta u zemlju kao u smrt, a poslije iz nje proklije. Perzefona je predgrčko podzemno božanstvo, kult kojega su preuzeli Grci i povezali ga s kultom Demetre, osobito u Eleuzinskim misterijima. Rimljani su ju nazivali Prozerpina. Mitovi o Perzefoni (Prozerpini) poslužili su često kao likovni i književni motiv (I. Gundulić, Prozerpina ugrabljena).
