TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Otočac

Otočac, grad u Lici, 42 km jugoistočno od Senja, odn. 48 km sjeverozapadno od Gospića; 4203 st. (2011). Leži na obali rijeke Gacke, u zapadnome dijelu Gackoga polja (459 m). Barokna župna crkva Presvetoga Trojstva (1684; obnovljena 1774; ima kasnobarokno-klasicističke oltare, propovjedaonicu i krstionicu te nadgrobne ploče iz XVIII. st.), pravoslavna crkva sv. Georgija (XIX. st.), ruševine utvrde Fortica (XVII. st.). Muzej Gacke (osn. 1997; japodska, etnografska, povijesna zbirka; spomen-zbirka slikara S. Aralice), knjižnica (osnovana 1873). Tvornice kemijsko-kozmetičkih proizvoda, konfekcije i pokućstva. – Tragovi naseljavanja potječu iz prapovijesti, a na više su nalazišta pronađeni ostatci ilirske (japodske) i rimske kulture. Iz srednjega vijeka sačuvano je više pisanih podataka o Otočcu. Prema nekim mišljenjima izraz »v Otočci«, zabilježen na Bašćanskoj ploči (oko 1100), odnosi se upravo na Otočac u Gackoj, gdje je postojala benediktinska opatija sv. Nikole. God. 1300. grad se spominje u listini kojom je napuljski kralj Karlo II. Anžuvinac darovao Gatsku županiju krčkomu knezu Dujmu Frankapanu, što je 1316. potvrdio Karlov sin, hrvatsko-ugarski kralj Karlo I. Robert. God. 1461. bila je utemeljena Otočka biskupija, koja je djelovala do 1534. Prilikom uspostave graničnoga pojasa prema Osmanskomu Carstvu, kralj Matija Korvin priključio je 1469. Gatsku županiju s Otočcem Senjskoj kapetaniji. Nakon osmanskoga zauzeća Like 1527., Otočac je postao važnom pograničnom utvrdom koju je opskrbljivao Senj, a od sredine XVI. st. bio je središte kapetanije u sastavu Vojne krajine. God. 1619., nakon raseljavanja iz Senja, skupina uskoka naselila se na prostoru Gacke te na brdu iznad Otočca sagradila utvrdu Fortica (danas potpuno porušena). U bližoj okolici, kraj Jurjevih stijena blizu Zalužnice, pobijedio je 1663. Petar Zrinski mnogobrojnu vojsku Ali-paše Čengića, koja je provalila iz Bosne. Nakon protjerivanja Osmanlija 1689. grad je ostao pod upravom Vojne krajine, a 1746. postao je sjedištem pukovnije. Razvojačenjem Krajine 1881. ušao je u sastav Ličko-krbavske županije, u kojoj je ostao do propasti Austro-Ugarske Monarhije (1918). God. 1844. general N. Maštrović utemeljio je kazalište koje je održavalo predstave na njemačkom i hrvatskom jeziku. Za II. svjetskoga rata (1943) u Otočcu je započelo Prvo zasjedanje ZAVNOH-a, koje je završilo na Plitvicama. Početkom Domovinskoga rata grad je bio izvrgnut napadima srpskih snaga.

Citiranje:
Otočac. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 24. 11. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=45867>.