TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Nikozija

ilustracija
NIKOZIJA
ilustracija1ilustracija2

Nikozija (turski Lefkoșa [lefko'ša], grčki Lefkosija/Leukōsía [lefkosi'a]), glavni i najveći grad Cipra; podijeljen Atilinom (ili Zelenom) linijom na grčki (55 014 st.; šire gradsko područje 239 277 st., 2011) i turski (61 378 st., 2011) dio. Leži u središnjem dijelu otoka na obali rijeke Pedieos u Mesaorijskoj nizini. Sačuvani su gradski bedemi (11 kula i troja vrata) iz XVI. st.; mnogobrojne crkve i džamije. Snažno financijsko, gospodarsko, trgovačko i kulturno središte (dva državna i nekoliko privatnih sveučilišta, Bizantski muzej i dr.); glavno otočno cestovno čvorište. Tekstilna i prehrambena industrija, proizvodnja građevnoga materijala, obradba kože, preradba duhana; grafička djelatnost. Međunarodna zračna luka (Ercan) u turskome dijelu. Nedaleko od grada nalazi se velika nekropola iz brončanoga doba. – Glavnim gradom postala je u doba bizantske vlasti, kada su Ciprani, tražeći utočište od arapskih pljačkaša, napuštali obalna područja i povlačili se u unutrašnjost. Kao trgovačko središte spominje se za križarskih ratova, a 1192. došla je u posjed francuske obitelji Lusignan. U XIV. st. je kratkotrajno (1365–73) bila pod vlašću Genove, potom opet obitelji Lusignan. Godine 1489. došla je pod vlast Mletačke Republike, a 1570. zauzeli su je Osmanlije. Tada je gotička katedrala sv. Sofije (XIII/XIV. st.) bila pretvorena u džamiju. U XX. st. se grad proširio izvan nekadašnjih mletačkih zidina i znatno modernizirao. Od 1960. glavni je grad Cipra. Nakon turske intervencije 1974. sjeverni dio grada ušao je u graničnu zonu pod nadzorom UN-a, koja odvaja grčki od turskoga dijela Cipra.

Citiranje:
Nikozija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 7. 7. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=43716>.