TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Milna

ilustracija
MILNA

Milna, gradić i luka na zapadnoj obali otoka Brača; 802 st. (2011). Milna je najbolja prirodna luka na otoku Braču (marina). Barokna župna crkva Gospe od Blagovijesti iz 1783., crkvica sv. Josipa; ruševine gotičke crkvice (uvala Osibova). Stanovnici se bave ribarstvom, turizmom, obrtom (zidarstvo) i dr. Tvornica za konzerviranje ribe; brodogradilište. – Prvi se put u vrelima spominje u ispravi iz 1333. U dokumentima iz 1519. i 1579. spominje se u njezinoj uvali crkvica sv. Marije. Stalnim naseljem Milna je postala početkom XVII. st., naseljivanjem pojedinih obitelji iz Nerežišća i okolice. U doba Kandijskoga rata (1645–69) i nakon njega, u Milnu je prebjeglo nekoliko obitelji (Peruzović, Guić, Buzolić), a novo je naselje brzo napredovalo. Tijekom XVII. i XVIII. st. bila je razvijena brodogradnja (obitelji Dorić, Bonačić-Protti), a važnu ulogu u gospodarskom životu stanovništva imalo je i ribarstvo. U doba Napoleonovih ratova i kratkotrajne ruske vojne akcije 1807. Milna je bila važno vojno uporište i središte okupiranoga Brača. God. 1823. postala je općinsko sjedište za Bobovišća, Ložišća i zaselak Pothume, što je ostala i do nove upravne podjele 1952. U XIX. i početkom XX. st. u Milni je djelovalo nekoliko gospodarski snažnih brodovlasničkih obitelji (Babarović, Bonačić-Mandinić, Peruzović). Za II. svjetskoga rata, kada se mjesto nalazilo pod talijanskom okupacijom, razvio se jak antifašistički pokret. Milna je najviše stanovnika imala 1900. god. (2579 st.), a otada se njihov broj smanjuje (875 st. 1991).

Citiranje:
Milna. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 25. 1. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40920>.