TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Metropolitana

Metropolitana (Bibliotheca Metropolitana, Metropolitanska knjižnica), knjižnica Zagrebačke nadbiskupije i Prvostolnoga kaptola zagrebačkoga, najveća crkvena knjižnica i jedna od najstarijih sačuvanih knjižnica u Hrvatskoj. Nastala je pretežno iz knjižnih ostavština zagrebačkih kanonika, biskupa i svećenika te darovima i kupnjom. Posjeduje više od 400 rukopisa iz različitih razdoblja, 256 inkunabula, približno 60 000 tiskanih knjiga, zbirku atlasa i zemljopisnih karata te vrlo zanimljivu zbirku metropolitanskih rukopisnih i tiskanih prigodnica iz XVIII. i XIX. st.

Njezino je nastajanje vezano uz osnutak Zagrebačke biskupije (1094). Iz toga su doba sačuvani rukopisi liturgijskih kodeksa: Agenda pontificalis, Sacramentarium sanctae Margaretae i Evangeliarium, koji se smatraju temeljem današnje knjižnice. Obilježja knjižnice dobila je već u XIV. st., o čem svjedoči inventar iz 1394., u kojem su u posebnoj skupini popisani rukopisi liturgijskih, pravnih, biblijskih, filozofskih i teoloških djela koji su tada bili smješteni u katedrali. Od rukopisa koje spominje taj inventar mnogi su i danas sačuvani: Biblia sollemnis, Liber sententiarum, Passionale i dr. Uz rukopise iz hrvatskih skriptorija u Metropolitani se čuvaju i rukopisi nastali u europskim skriptorijima, od kojih su mnogi raskošno iluminirani. Posebnu vrijednost ima oko 150 srednjovjekovnih rukopisa, većinom pisanih goticom, ali i karolinom, beneventanom i glagoljicom.

Metropolitana posjeduje i gotovo 1600 naslova knjiga iz XVI. st., nastalih u mnogim europskim tiskarskim središtima. Posebno se razvila potkraj XVII. st., u doba biskupa A. I. Mikulića (1688–94), koji je 1692. uz katedralu dao sagraditi zgradu za knjižnicu. Knjige je dao uvezati, urediti i razvrstati po strukama. Iz toga doba potječe i tzv. metropolitanski uvez (listovi starih rukopisa koriste se za izradbu uveza). Mikulić je osnovao zakladu za održavanje knjižnice s početnim ulogom od 1000 forinti. Za knjižnicu je otkupio vrijednu zbirku bibliofila i povjesničara J. W. Valvasora, koja danas sadrži oko 1500 svezaka s više od 2600 naslova iz svih područja znanosti te malu, ali vrijednu zbirku atlasa i zemljopisnih karata. God. 1846. zagrebački biskup J. Haulik otvorio je knjižnicu za javnost. Kada je Mikulićeva zgrada stradala u potresu 1880., ondašnji ravnatelj Kraljevske sveučilišne knjižnice I. Kostrenčić ponudio je da se onamo prenese Metropolitana. God. 1914. sklopljen je ugovor o pohrani Metropolitane u novoj zgradi Sveučilišne knjižnice, u koju je nakon dvije godine preseljena, a danas ju dijeli s Hrvatskim državnim arhivom.

Citiranje:
Metropolitana. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 20. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40462>.