TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Marseille

ilustracija
MARSEILLE
ilustracija1ilustracija2

Marseille [maʀsε'j], grad i luka na obali Lionskoga zaljeva, upravno središte departmana Bouches-du-Rhône (Provansa), južna Francuska; 850 602 st. (2009). Iza Pariza najveći i najznačajniji grad Francuske i njezina najveća luka. Nastao je istočno od ušća Rhône, u dijelu zaljeva koji se ne zamuljuje. Leži na završetku doline Rhône, odnosno Saône, kuda je već u prapovijesnoga doba vodio put iz zapadnoga Sredozemlja u alpske krajeve, Porajnje i Parišku zavalu; Marseille je plovnim kanalom povezan s rijekom Rhônom. Izgrađen je na nepogodnu terenu, s razmjerno malo arhitektonskih spomenika. Ističu se crkve bazilika Saint-Victor (na temeljima iz V. st., obnovljena u XI. st.), bazilika Notre-Dame-de-la-Garde (XIX. st.), katedrala (Cathédrale de la Major; XIX. st.), trobrodna romanička crkva Saint-Laurent, Saint-Ferréol (XV. st.), tvrđave Saint-Nicolas, Saint-Jean (obje iz XVII. st.) te If (Château d’If) na istoimenom otoku, gradska vijećnica, palača Longchamp i dr.; poznat je Le Corbusierov stambeni kompleks Unité d’habitation sa stanovima u dvjema etažama. Tri sveučilišta, znanstvena akademija, umjetnička akademija; mnogobrojni znanstveni instituti (biotehnološki, elektronički, kibernetički i dr.), galerije, muzeji. Marseille je središte velikog industrijskoga područja M.-Étang de Berre s golemim rafinerijama nafte, vrlo razvijenom brodogradnjom, jakom prehrambenom (rafinerije šećera, tvornice ulja, alkoholnih pića, tjestenine), kemijskom (umjetna gnojiva), tekstilnom (predionice pamuka, lana, jute; konfekcija) i građevinskom (tvornice cementa, ciglane) industrijom. Njegova luka (Fos) ubraja se među najprometnije teretne (88,1 milijuna t, 2011) i putničke (2,3 milijuna putnika, 2011) luke na Sredozemnome moru. Zračna luka (Marignane). – Oko 600. pr. Kr. bila je osnovana na mjestu današnjega Marseillea grčka kolonija Masalija (Μασσαλία, Massalía, latinski Massilia), koja je postala glavnim trgovačkim središtem zapadnog Sredozemlja, povezujući ga s Galijom i Rajnskim područjem. U suparništvu s Kartagom pristala je uz Rim, a za građanskog rata u Rimu bila je na strani G. Pompeja. Osvojivši ju 49. pr. Kr., G. J. Cezar ju je uključio u Narbonsku Galiju. U III. st. u gradu se proširilo kršćanstvo. U doba seobe naroda Marseille je nekoliko puta bio žrtva invazije Vizigota, Burgunda, Ostrogota, dok nije u VI. st. ušao u sastav franačke države; u IX. st. pripao je Arelatskomu Kraljevstvu. Dok je Gornji grad bio u vlasti nadbiskupije, Donji je bio pod upravom opatije St.-Victor. Grad je 1192. dobio samostalnost. Gospodarski napredak trajao je sve do 1252., kada je njime zavladao Karlo I. Anžuvinac. Godine 1423. grad je opljačkao Alfons V. Velikodušni. Došavši pod vlast francuskoga kralja Luja XI. zajedno s cijelom Provansom (1481), Marseille je sačuvao samo ograničenu autonomiju. U XVI. st. opsjedala ga je vojska Karla V. Habsburgovca (1524. i 1536), a za vjerskih ratova Marseille je istupio protiv hugenota. Novi trgovački procvat započeo je potkraj XVI. st. Za Luja XIV. grad je izgubio neovisnost i potpuno prešao pod upravu kraljevih činovnika. Potkraj XVII. st. ondje je bio usredotočen gotovo sav francuski promet s istočnim Sredozemljem pa je Marseille bio važno trgovačko središte, s jakim građanskim staležom koji je oduševljeno dočekao revoluciju 1789. Odred dobrovoljaca iz Marseillea koji je potkraj srpnja 1792. došao u Pariz pronio je gradom pjesmu C. J. Rouget de Lislea, koja je po njima dobila ime Marseljeza. Otvaranjem Sueskoga kanala (1869) i francuskim osvajanjem i širenjem u sjevernu Afriku Marseille je postao vodeća pomorska luka Francuske. Godine 1934. izvršen je u Marseilleu atentat na Aleksandra I. Karađorđevića.

Citiranje:
Marseille. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 18. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39102>.