Maković, Zvonko, hrvatski pjesnik, esejist i povjesničar umjetnosti (Budrovci kraj Đakova, 6. II. 1947). Diplomirao je 1973. komparativnu književnost i povijest umjetnosti, a doktorirao 1996. radom o slikarstvu Vilkua Gecana na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje od 1975. do umirovljenja 2012. predavao na Odsjeku za povijest umjetnosti (redoviti profesor od 2008). Uređivao je Studentski list, Tlo, Telegram, Most, Oko, Život umjetnosti. Prva njegova pjesnička zbirka U žilama će ljepota teći (1968) u duhu je poetičke sheme razlogaškoga naraštaja. Na tipičnim egzistencijalističkim oprekama inzistira se i u zbirkama Prostor voštanice (1969) i Karta svijeta (1971). Poetički rez hrvatskog pjesništva 1970-ih obilježio je uvelike i Makovićevo pjesništvo pa je odnos između jezika i svijeta središnji motiv zbirki Komete, komete … (1978) i Činjenice (1983). Stih postaje razgovoran, a organizacija pjesama obilježena je metametričkom ironizacijom i ignorancijom. Pitanju čovjekove egzistencije i jeziku, koji je istodobno i sredstvo i tema govora, vraća se u zbirkama Činjenice (1983) i Strah (1985), dočim u zbirci Ime (1987) razrađuje model duge pjesme, obilježen narativizacijom. Cjelokupan pjesnički opus, koji čine i Točka bijega (1990), Prah (1992) te Međuvrijeme (2002) svjedoči o otvorenosti postmodernističkoga subjekta. Dobitnik je Nagrade Goranov vijenac za cjelokupan pjesnički opus (2001).
Objavljuje likovne kritike, eseje i studije, pretežito o suvremenoj umjetnosti. Njegov je esejistički i feljtonistički rad obilježen ironičnim promatračkim okom (Nenapisano, 1989; Izvješća o stanju, 1994; Pisma Bertoltu Brechtu, 2002; Riječi s izložbe, 2004; Dimenzije slike, 2005; Lica, 2007). Kustoski je koncipirao više značajnih, problemski postavljenih izložbi (Nove pojave u hrvatskom slikarstvu, Galerija Nova, 1980; Pedesete godine u hrvatskoj umjetnosti, HDLU, 2004; Strast i bunt: ekspresionizam u hrvatskom slikarstvu, Klovićevi dvori, 2011; Šezdesete u Hrvatskoj: mit i stvarnost, MUO, 2018), a autor je teksta ili predgovora u brojnim katalozima i monografijama (Ljubo Ivančić, Julije Knifer, Vasko Lipovac, Edo Murtić, Miroslav Šutej, Milivoj Uzelac).
