TRAŽI DALJE:
STRUKE:

mafija

mafija (tal. mafia, iz sicilijanskoga), mreža organiziranoga kriminalnog i ilegalnoga djelovanja ustrojenoga na osobnim vezama i strogome zakonu šutnje te na nasilju; u užem smislu, skup zločinačkih tajnih društava ili skupina na Siciliji koje se u lokalnom narječju nazivaju cosche (jed. cosca). Korijen im je u tzv. compagnie d’armi (naoružane družine), koje je za vrijeme korumpirane španjolske vladavine (1504–13) organizirala policija, kako bi u interesu tuđinske vlasti špijunirale, nadzirale i terorizirale svoje zemljake. Prilike za razvoj mafije postale su osobito pogodne za burbonske vladavine (1815–60), kada je Sicilija bila zanemarena i prepuštena sama sebi. Posljedica odsutnosti svakoga državnoga autoriteta bilo je to da se pučanstvo samo organiziralo radi samoobrane. Osobito su veleposjednici na Siciliji uzeli u svoju službu mafiju, zločinačke bande, koje su terorom držale u pokornosti poljodjelce. No mafija se, ojačavši, okrenula i protiv veleposjednika, ucjenjivala ih i terorizirala (diktirala je koga će se zapošljavati, kakve će biti nadnice i sl.). S vremenom, mafija se toliko osilila da je utjecala na javne poslove, odlučivala na izborima, diktirala cijene i dr. Mafija nije bila tako strogo organizirana kao npr. srodna joj kamora (camorra) u Napulju, ali je njezina organizacija, temeljena na teroru i ucjeni, bila ipak čvrsta. Mafiju je obilježavalo neprijateljstvo prema državnoj vlasti i njezinim organima, čuvanje tajne o akcijama mafije i uskraćivanje svakoga svjedočanstva koje bi moglo dovesti do otkrivanja njezinih zločina (zakon šutnje: omertà; tko ga prekrši, kažnjava se smrću, a ubijenomu se tradicionalno stavlja kamen u usta – sasso in bocca – kao opomena svima onima koji bi prekršili taj zakon). S vremenom su se diferencirale mnogobrojne mafijaške cosche, a interesi su im se često sukobljivali. Zbog toga je među njima dolazilo do nemilosrdnih, krvavih obračuna. Pokušaji građanskih vlada u Italiji (osobito 1870. i 1892) da iskorijene mafiju nisu uspjeli, jer se socijalno-ekonomske prilike iz kojih je ona niknula nisu promijenile. Mafija je preko sicilijanskih iseljenika prenijela 1860-ih svoje djelovanje u SAD (umorstvo šefa policije u New Orleansu 1890), i ondje se povezala s američkim gangsterima i drugim zločinačkim organizacijama. Američka je vlada u više navrata vodila pravi rat protiv mafije, koja je umiješana u neke visokoprofiterske aktivnosti (kockarnice, javni lokali, krijumčarenje opojnih droga i sl.). U samoj Italiji, pokušaji vlada da unište mafiju ostali su neuspješni i nakon I. svjetskog rata. Talijanski fašistički vođa B. Mussolini radikalnim je mjerama uspio suzbiti mafiju, no ona je preživjela i ubrzo se razvila u strukturu paralelne vlasti na Siciliji, s jakim utjecajem na novčarske i političke poslove. God. 1987. talijanska vlada opsežnim je angažiranjem policije i specijalnih snaga uspjela znatno ograničiti djelovanje mafije. – U prenesenom značenju, mafija je skupina ljudi povezana zajedničkim nečasnim interesom (npr. zelena mafija, nogometna mafija).

Citiranje:
mafija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 10. 7. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=37964>.